Općina Darda i TIKA-e, Vladina agencija Republike Turske za suradnju i razvoj potpisale su sporazum o suradnji. Ispred Općine Darda potpisao načelnik Anto Vukoje, a ispred TIKA-e potpredsjednik i direktor ureda za Balkan i istočnu Europu, dr. Mahmut Çevik. Sporazum je plod višemjesečne suradnje Općine Darda s veleposlanstvom Republike Turske u Hrvatskoj i stručnjacima TIKA-e.
20. srpnja 1566 krenula je osmanska vojska preko Drave i novosagrađenoga mosta, a 26. srpnja iz Osijeka je krenuo i sultan Sulejman koji se zaputio u pratnji velikoga vezira Mehmed-paše Sokolovića prema Szigetu. Na baranjskoj strani vodio je most preko močvarna tla i manjih otočića te mjestimice blago krivudao do Darde u duljini približno osam kilometara. Radi sigurnosti prometa s obiju strana imao je drvenu ogradu, a na određenim razmacima nalazile su se stražarnice i odmorišta za putnike. Isto tako postojale su i stube kojima se silazilo do podnožja mosta radi popravaka i zamjene dotrajalih dijelova. Širina mosta iznosila je oko šest metara, pa su se dvoja kola lako mimoilazila, dok je uz ogradu s desne i lijeve strane bilo mjesta i za jednog pješaka. Usporedno s gradnjom mosta bila je Darda pretvorena u vojno uporište i služila kao mostobran. Osim vojske i carskih službenika svi putnici i poslovni ljudi plaćali su osobno mostarinu, posebno za kola i stoku, koja je državnoj blagajni postala važan izvor prihoda. U svakom pogledu bila je to kolosalna građevina, najveća i najvažnija u europskom dijelu Osmanskog Carstva i ondašnjoj Europi, dostojna slave i veličine njezina tvorca.