Kako je radio „pokorio“ internet,
Piše: Melisa Skender/HND
Broj radijskih postaja u Hrvatskoj danas je nadmašio broj radijskih prijemnika s početka prošlog stoljeća kad je radio označio početak tehnološke revolucije medija. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj program emitira 136 radijskih postaja, od toga čak 109 na užem lokalnom području.
Ovoga svibnja bit će 91 godina od kako se 15. 5. 1926. u eteru prvi put čula danas već legendarna rečenica prve spikerice Radio Zagreba Božene Begović: „Halo, halo, ovdje Radio Zagreb“. Na programu te večeri 50-ak vlasnika radijskih prijemnika u Zagrebu moglo je slušati službeni bilten, klasičnu glazbu i 15-minutne novosti kojima je završavao program. Na jesen su počela i prva javljanja s mjesta događaja kao i prijenosi kazališnih predstava i crkvenih misa, a Radio Zagreb bio je među prvima u Europi koji je javno pozivao svoje slušatelje da sudjeluju u kreiranju programa, konkretno da šalju svoje originalne rukopise za radio-drame.
Lokalno je lokalno
Broj radijskih postaja u Hrvatskoj danas je nadmašio broj radijskih prijemnika s početka prošlog stoljeća kad je radio označio početak tehnološke revolucije medija. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj program emitira 136 radijskih postaja, od toga čak 109 na užem lokalnom području. Konkurencija s kojom se natječu za pažnju publike na početku ovoga stoljeća žestoka je, no radio joj se odupire puno uspješnije od tiska. Pokazuju to i podaci Hrvatskog udruženja društva za tržišno komuniciranje (HURA) prema kojima je radio od 2008. i snažne ekspanzije medija na internetu do 2015. ukupno izgubio 1,5 posto prihoda od oglašavanja. Tisak je u istom razdoblju izgubio 10,4 posto. Najviše su, više od 40 posto, rasla ulaganja u digitalni marketing.
„Budući da svakog jutra u agenciji palimo radio čak i prije prve kave, nikako ne možemo zamisliti svakodnevicu bez tog medija. Bez obzira na rastuću sveprisutnost digitalnih kanala, njihovu snagu i veličinu, znamo da tradicionalni kanali imaju svoju ulogu i da će još dugo biti s nama“, kaže Danela Žagar iz agencije Jasno&Glasno specijalizirane za digitalni marketing.
„No, digitalna transformacija je imperativ održivosti svih ‘tradicionalnih’ medija – to nije prognoza nego činjenica. Ona se, naime, na svjetskoj razini već dogodila, pa svako odgađanje zapravo znači ubrzavanje propasti. Širenje sadržaja na društvene mreže, prisutnost kroz mobilne aplikacije, stvaranje podcasta kroz platforme kao što je Audable – Amazonov svojevrsni radijski Netflix – fokusiranost na lokalni i ‘community’ sadržaj kroz online radijske servise su trendovi kojima se radijske stanice jednostavno moraju prilagoditi“, smatra naša sugovornica koja kaže da je radio i dandanas jedan od omiljenih medija u njezinom rodnom Varaždinu.
„Kada živiš u Lici, onda slušaš radio ne bi li čuo jesu li ralice očistile ceste i ima li problema u opskrbi. Kada si na otoku, znaš da će ti baš tvoj radio dati točnu informaciju o odstupanjima od plovidbenog reda trajekata. Kada si u automobilu, ne surfaš i ne gledaš televizor. Slušaš radio. U malim gradovima stanovnici poznaju svoje ‘radijske ljude’, znaju što od njih mogu očekivati i zapravo im vjeruju. Ili ako im ne vjeruju, znaju jako precizno zašto im ne vjeruju. Sve to dosta podsjeća na ‘Život na sjeveru’ u najboljem mogućem smislu. Toplina i životnost lokalnog radijskog programa je nezamjenjiva“, rekao je Siniša Bogdanić, urednik Radio mreže i novinar Deutsche Wellea zamoljen da objasni fenomen zbog kojeg radio prilično uspješno odolijeva konkurenciji novih tehnologija.
Nastavak teksta:
– UMREŽAVANJE I KREATIVNOST
– SLUŠAJU RADIO, ALI IM SLIJEPO NE VJERUJU
– NENAMETLJIV MEDIJ
