Glavna skupština Ujedinjenih naroda, u listopadu 1992. godine, na posebnoj, zajedničkoj sjednici, održanoj radi obilježavanja završetka Desetljeća osoba s invaliditetom (1983.–1992.), usvojila je rezoluciju kojom je 3. prosinca proglasila Međunarodnim danom osoba s invaliditetom.
Nakon donošenja predmetne rezolucije, UN-ova je Komisija za ljudska prava, u svojoj rezoluciji od 5. ožujka 1993. godine pozvala zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca, s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu.
Procjenjuje se kako oko 15% svjetske populacije živi s nekim oblikom invaliditeta. Europska unija promiče aktivno uključivanje i potpuno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu. Prioritetna područja navedena u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom od 2010. do 2020. jesu: pristupačnost, sudjelovanje, jednakost, zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje, socijalna zaštita, zdravstvena zaštita te vanjsko djelovanje.
Priopćenje pravobraniteljice u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliitetom
Kroz teška vremena izgradimo bolji svijet za sve!
Ovogodišnji Međunarodni dan osoba s invaliditetom zatječe nas u situaciji pandemije koja teško pogađa čitavo društvo, ali ima još veće posljedice za osobe s invaliditetom. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od početka izbijanja pandemije do danas u Republici Hrvatskoj bilo je zaraženo 10 987 osoba s invaliditetom od kojih je 446 nažalost preminulo od posljedica bolesti.
Pritužbe pravobraniteljici za osobe s invaliditetom ukazuju na velike teškoće na koje nailaze osobe s invaliditetom u pristupu zdravstvenoj zaštiti, terapijskim i rehabilitacijskim postupcima usmjerenima za održavanje zdravlja, kao i u dostupnosti asistencije i drugih usluga podrške. Osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju često imaju dodatne zdravstvene teškoće koje ih čine visoko rizičnom skupinom te im jenametnuta stroga višemjesečna izolacija i povlačenje iz društvenog, radnog pa i obiteljskog života.
Sve to za posljedicu ima pogoršanje mentalnog i fizičkog zdravlja te se još jednom pokazalo koliko je nužno uspostaviti sustav u kojemu će zdravstvene, socijalne i sve druge usluge biti dostupne osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju, bez obzira na vrstu invaliditeta i na to u kojem dijelu Hrvatske žive.
U vrijeme korištenja različitih platformi za učenje na daljinu one često nisu bile pristupačne i učenicima s teškoćama u razvoju, posebno za učenike s komunikacijskim i senzoričkim teškoćama koji koriste različite oblike asistivne tehnologije, za učenike s autizmom, višestrukim teškoćama i drugima. U specifičnim uvjetima obrazovanja za ove učenikenije bila osiguranaspecifična programska, didaktička i profesionalna podrška, te su najveći teret obrazovnog rada ponijeli sami roditelji.
U okolnostima epidemije zaprimili smo ujedno veliki broj upita i predstavki građana, zaposlenih osoba s invaliditetom, roditelja djece s teškoćama u razvoju i odrasle djece s invaliditetom, od kojih su mnogi samohrani roditelji, vezano za mogućnosti rada od kuće s
ciljem smanjivanja rizika od zaraze bolešću COVID-19 te smo uputili brojne preporuke nadležnim institucijama i poslodavcima za omogućavanje rada od kuće u svrhu izbjegavanja rizika zaraze od korona virusa kod djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom i osiguravanje uvjeta na radnom mjestu u skladu s epidemiološkim mjerama kako bi se zaštitilo zdravlje i spriječila zaraza.
Prilikom donošenja epidemioloških mjera nije se posebno vodilo računa o potrebama osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, zbog čega su izostajale prijeko potrebne usluge i podrške u svakodnevnom funkcioniranju. Pravobraniteljica je nastojala putem preporuka nadležnim tijelima ukazivala na potrebu osiguravanja svih potrebnih oblika podrške, od kojih su neke preporuke i prihvaćene.
Međunarodne institucije za zaštitu ljudskih prava osoba s invaliditetom također upozoravaju na urušavanje dosegnute razine zaštite prava i gubljenje postignuća višegodišnjeg zalaganja za ravnopravnost i dostojanstvo osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom opet se promatrakao žrtve koje treba zaštiti po cijenu narušavanja osnovne autonomije i dostojanstva, a izgubljen je partnerski odnos i uključivanje u procese koji utječu na njihove živote.
Pandemija je ujedno još jednom pokazala zašto segregiranje osoba s invaliditetom u ustanove predstavlja teško kršenje njihovih ljudskih prava. Osobe u ustanovama u većem su riziku od zaraze od osoba koje žive u zajednici, nemaju mogućnost zaštite socijalnom distancom u uvjetima kad se i po 200 osoba nalazi na jednom skučenom prostoru. Ovo je populacija, koja je daleko najteže pogođena najrigoroznijim ograničavanjem kretanja i zabranom napuštanja ustanove osim u iznimnim situacijama.
Istovremeno svjedočimo tome da je pandemija postala izgovor za odustajanje od prijeko potrebnih reformskih procesa koji se već godinama najavljuju, a osobe s invaliditetom ih strpljivo očekuju. Zaustavljen je rad na izradi zakonskih unaprjeđenja, a goruća pitanja osoba s invaliditetom ponovno su ne samo stavljena u drugi plan nego postala posve nevažna u atmosferi sveopće zdravstvene, društvene i gospodarske krize.
Pozitivni primjeri osiguranja razumne prilagodbe, posebno u odnosu na prilagodbe načina i organizacije rada tijekom ovog kriznog perioda, trebaju biti putokaz i primjer kako se i nakon završetka ove pandemije osobama s invaliditetom može osigurati da sudjeluju u svakodnevnim životnim aktivnostima na ravnopravnoj razini s drugima.
Mjerodavne institucije bi se trebale prilikom donošenja odluka koje se tiču epidemiološke situacije savjetovati s osobama s invaliditetom i njihovim predstavnicima kako bi bili u potpunosti upoznati s teškoćama s kojima se susreću u ovim otežanim okolnostima radi iznalaženja odgovarajućih rješenja.
Ujedinjeni narodi ovogodišnji Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježavaju pod motom Izgradnja boljeg: prema svijetu nakon COVID-a 19 koji uključuje osobe s invaliditetom, pristupačan je i održiv.
Stoga u skladu s UN motom pozivamo hrvatske građane da ovu krizu pretvorimo u priliku za izgradnju društva bez prepreka uistinu jednakih mogućnosti.
Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom
