Europska Komisija predstavila je viziju, ciljeve i puteve do uspješne digitalne transformacije Europe do 2030., koja je ključna i za prelazak na klimatski neutralno, kružno i otporno gospodarstvo. Ambicija je EU-a da bude digitalno suveren u otvorenom i međusobno povezanom svijetu te da provodi politike u području digitalnih tehnologija koje građanima i poduzećima omogućuju da iskoriste održivu i prosperitetniju digitalnu budućnost u kojoj je na prvom mjestu čovjek. To podrazumijeva uklanjanje nedostataka i ovisnosti te ubrzanje ulaganja.
Danas donesena Komunikacija odgovor je na poziv predsjednice von der Leyen da nadolazeće godine postanu europsko „digitalno desetljeće” i na poziv Europskog vijeća da se uspostavi „Digitalni kompas” te se temelji na Komisijinoj digitalnoj strategiji iz veljače 2020. U njoj se predlaže postizanje dogovora o nizu digitalnih načela, brzo pokretanje važnih višedržavnih projekata i priprema Digitalnog kompasa – zakonodavnog prijedloga za utvrđivanje čvrstog okvira za upravljanje te praćenje napretka.
Digitalni kompas Europe je program kojim će se konkretizirati digitalne ambicije Unije do 2030. Okosnicu čine četiri glavne točke:
- Stanovništvo s digitalnim vještinama i visokokvalificirani digitalni stručnjaci. Do 2030. u Uniji bi barem 80 % odraslih osoba trebalo imati osnovne digitalne vještine, zaposleno bi trebalo biti 20 milijuna stručnjaka za IKT i na takvim bi radnim mjestima trebalo biti više žena.
- Sigurna, učinkovita i održiva digitalna infrastruktura. Do 2030. sva kućanstva u Uniji trebala bi imati gigabitnu povezivost i sva naseljena područja trebala bi biti pokrivena 5G mrežom, proizvodnja najsuvremenijih i održivih poluvodiča u Europi trebala bi činiti 20 % svjetske proizvodnje, u Uniji bi trebalo raditi 10 000 vrlo sigurnih i klimatski neutralnih rubnih čvorova, te bi Europa trebala dobiti svoje prvo kvantno računalo.
- Digitalna transformacija poduzeća. Do 2030. tri četvrtine poduzeća trebale bi se koristiti uslugama računalstva u oblaku, velikim podacima i umjetnom inteligencijom, više od 90 % MSP-ova trebalo bi koristiti barem osnovne digitalne tehnologije, a broj poduzeća „jednoroga” u Uniji trebao bi se udvostručiti.
- Digitalizacija javnih usluga. Do 2030. sve ključne javne usluge trebale bi biti dostupne na internetu, svi će građani imati pristup svojim elektroničkim zdravstvenim kartonima te bi 80 % građana trebalo imati elektroničku osobnu iskaznicu.
Kako bi se bolje uklonili nedostaci u ključnim kapacitetima EU-a, Komisija će olakšati brzo pokretanje višedržavnih projekata u kojima se udružuju ulaganja iz proračuna EU-a, država članica i industrije sa sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost te drugim sredstvima EU-a. U svojim planovima za oporavak i otpornost države članice obvezale su se da će barem 20 % sredstava namijeniti digitalnim prioritetima. Potencijalni višedržavni projekti su npr. paneuropska međusobno povezana infrastruktura za obradu podataka, projektiranje i uvođenje nove generacije pouzdanih procesora s niskom potrošnjom energije ili povezane javne uprave.
