Izaslanstvo Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije posjetilo je Grad Sarajevo na poziv gradonačelnice Benjamine Karić. Sastanku održanom u gradskoj vijećnici nazočili su župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin sa suradnicima.
– Od Hrvatske možemo puno naučiti, a župan Anušić je u vrijeme pretpristupnog razdoblja vodio općinu koja je izvrsno iskoristila mogućnosti pretpristupnih fondova Europske unije, stoga su nam njihova iskustva važna – rekla je gradonačelnica Karić.
Anušić je istaknuo kako će se pred BiH naći brojni benefiti kao što je korištenje sredstava Europske unije, ali i izazovi koje nosi otvaranje tržišta rada.
– Osječko-baranjska županija je na raspolaganju za projektnu suradnju, a ulaskom u Europsku uniju Bosni i Hercegovini osigurala bi se, između ostalog, stabilnost funkcioniranja vlasti – dodao je Anušić.
Izaslanstvo iz Hrvatske posjetilo je i Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Sarajevu koje iduće godine obilježava 120 godina postojanja.
– Naše društvo osnovano je kako bi pomagalo đacima, zanatlijama i studentima i danas se time ponosimo. Izdvajamo oko 400.000 kuna godišnje za stipendije, a želja nam je postati u budućnosti društvo od posebnog interesa za BiH – istaknuo je Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak.
Osječko-baranjska županija uključit će se u proslavu obilježavanja obljetnice Napretka dajući svoj doprinos kroz kulturno-umjetnički program, a župan Anušić je pozvao vodstvo Napretka da zajednički razvijaju projekte prekogranične suradnje na području kulture.
Posjet Sarajevu okončan je susretom s kardinalom Vinkom Puljićem u prostorijama Vrhbosanske nadbiskupije. Na području Vrhbosanske nadbiskupije danas živi oko 200.000 Hrvata, a kroz Zakladu ih pomaže Osječko-baranjska županija. Uz zahvalu na posjeti kardinal Puljić istaknuo je kako se uvijek rado prisjeća boravka u Slavoniji te izvrsne suradnje s županom Anušićem. Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije je doniranim sredstvima obnovila dio bogoslovije pa je pomoć koja dolazi iz Hrvatske uistinu značajna za njihovu zajednicu. Anušić je istaknuo dobru dosadašnju suradnju te naglasak stavio i na buduću suradnju kroz politički, društveni, kulturni i vjerski rad.
Nakon Sarajeva, izaslanstvo Osijeka i Osječko-baranjske županije posjetilo je Općinu Kreševo gdje su se sastali s načelnikom Općine Kreševo Renatom Pejakom i načelnikom Općine Kiseljak Mladenom Mišurić-Ramljakom. Dogovorili su i uzvratni posjet Osječko-baranjskoj županiji prilikom kojeg će intenzivirati suradnju putem prekograničnih projekata obje općine s Gradom Osijekom i Županijom. O suradnji Obrtničke komore Srednjobosanskog kantona s Komorom Osječko-baranjske županije govorila je predsjednica Komore Dijana Biletić ističući kako je upravo taj dio Bosne i Hercegovine poznat po tradicionalnim obrtima i da će uspostava suradnje doprinijeti boljem pozicioniranjem na širem tržištu i slavonskih i bosanskih obrtnika.
– Puno je područja na kojima možemo razvijati suradnju s našim narodom u BiH, no važno im je dolaskom ovdje pokazati i da nam je stalo. I do njihovog razvoja, napretka, ali i očuvanja hrvatskog identiteta jednakopravnog naroda u Bosni i Hercegovini. Znamo da im nije lako, ali optimizam i zajedništvo koje vidim u općinama Kreševo i Kiseljak, kao i u franjevačkom samostanu govori da u Srednjoj Bosni itekako ima prostora za napredak – rekao je župan Anušić. Dodao je i kako će dovršetak Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu olakšati i omogućiti bržu i kvalitetniju suradnju prvenstveno u gospodarskom smislu.
Branitelji Kreševa su županu i suradnicima pokazali i Spomen sobu poginulim braniteljima te pojasnili kako su se 90-tih godina vodile borbe za Kreševo.
Posjetili su i Franjevački samostan Sv. Katarine Aleksandrijske u Kreševu gdje su se upoznali s iznimno vrijednim eksponatima franjevačkog muzeja gdje se čuva veći broj kaleža, monstranci, kadionica, kandila i svijećnjaka, pretežno rađenih u srebru i vrlo često s pozlatom. Najvrjedniji predmeti potječu iz vremena od 15. do 19. stoljeća. Iz 15. stoljeća potječu jedan kalež i kasnogotički pacifikal, rađeni u srebru s pozlatom, dok je kasnogotička srebrna kadionica iz druge polovice 15. ili početka 16. stoljeća. U muzeju je postavljena i iznimno vrijedna zbirka minerala i kristala s kreševskog područja, arheološka zbirka iz pretpovijesnog i antičkog doba, kao i numizmatička zbirka.
Izvor: OBŽ
