Romski narod u svijetu govori jezičnim dijasistemom kojega čini 60-ak dijalekata, nerijetko potpuno različitih. Ipak, većina Roma govori jezikom romani chib (romani ćib).
Zbog činjenice da je romski jezik nestandardiziran i da njegova dijalektalna razmrvljenost onemogućava višu razinu socio-lingvističke integracije i povezanosti romskih zajednica, može se govoriti i o ugroženosti romskoga jezika.
Standardizacijom romskoga jezika izravno se utječe na kvalitetu obrazovanja Roma na njihovu materinjem jeziku, ali i na ostvarivanje prava romske nacionalne manjine na služenje vlastitim jezikom ne samo u obrazovanju, nego i u svim vidovima komunikacije i očuvanja nacionalnoga identiteta.
Mnogi pojedinci, ne nužno pripadnici romske nacionalne zajednice, već i mnogi drugi stručnjaci, romolozi i indolozi, kao i sveučilišni profesori koji se bave romskom tradicijom i kulturom te publicisti i književnici ulažu velike napore za očuvanje i standardizaciju romskoga jezika. Tome svoj doprinos daju i stručnjaci i entuzijasti iz Hrvatske.
U tome smislu 2008. godine je u Hrvatskoj, u izdanju Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ iz Zagreba, javnosti predstavljen prvi Romsko – hrvatsko i hrvatsko – romski rječnik autora Veljka Kajtazija. Stručnjaci i uglednici, okupljeni u Zagrebu, tom su prigodom pokrenuli međunarodnu inicijativu da se baš u čast toga događaja datum 5. studenoga proglasi Svjetskim danom romskoga jezika. Ta je simbolika za Republiku Hrvatsku osobito važna i zbog svih njenih nastojanja u provedbi Nacionalnoga programa za Rome.
Povelju o proglašenju Svjetskoga dana romskoga jezika tada je potpisalo više od stotinu uglednih osoba, znanstvenika, sveučilišnih profesora iz Hrvatske i inozemstva, zastupnica i zastupnika u Hrvatskome saboru, novinara, publicista i pisaca kao i predstavnika nekoliko desetaka romskih udruga iz Hrvatske i nekoliko drugih europskih zemalja, a inicijativu je pozdravila i prihvatila i Međunarodna unija Roma (IRU).
Godinu dana kasnije, 5. studenoga 2009. godine, u Zagrebu se na Međunarodnom simpoziju u organizaciji Udruge „Kali Sara“ okupilo tridesetak lingvista, publicista i pisaca iz niza europskih zemalja koji su na marginama svoga stručnog skupa dali potporu ovoj inicijativi, pozvavši sve zainteresirane da joj se pridruže i osiguraju trajnu brigu o očuvanju, razvoju i standardizaciji romskoga jezika.
Tradicija održavanja Međunarodnog simpozija povodom Svjetskog dana romskoga jezika nastavljena je 2010., a potom i 2011. godine. Teme o kojima su stručnjaci dosad raspravljali obuhvaćale su standardizaciju i kodifikaciju romskoga jezika, zatim upotrebu romskoga jezika u informacijskim tehnologijama te položaj romskoga jezika unutar obitelji. Još jednom se pokazalo koliko je romski jezik živ u današnjoj Europi, ali i na drugim kontinentima te koliko je potreban daljnji rad na njegovu očuvanju i razvijanju.
Na Svjetski dan romskoga jezika dodjeljuju se u Zagrebu i dvije nagrade za životno djelo – „Ferenc Sztojka“ i „Šaip Jusuf“, nazvane prema velikanima koji su započeli standardizaciju romskoga jezika. Te je nagrade dosad dobilo nekoliko zaslužnih pojedinaca iz Francuske, Rumunjske, Srbije i Makedonije.
Hrvatski sabor je na sjednici 24. svibnja 2012. godine prihvatio Zaključak o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 5. studenog – Svjetskim danom romskog jezika.
Iste godine, prilikom održavanja Simpozija Svjetskog dana romskog jezika – 05.11.2012. godine po prvi puta je održano predavanje na romskom jeziku na Filozofskom fakultetu. U suradnji s predstavnicima Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prvenstveno nastojanjem i naporima dekana, prof. Damira Borasa na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije, u sklopu Katedre za indologiju, počeo je s radom izborni kolegij Uvod u romski jezik I i II te Uvod u književnost i kulturu Roma. Prvo predavanje održali su profesori iz redova romske nacionalne manjine Ljatif Demir iz Makedonije i Hedina Tahirović Sijerčić iz Sarajeva.
Godinu dana kasnije, 5. prosinca 2013. godine održano je svečano otkrivanje dvojezične ploče na zagrebačkom Filozofskom fakultetu koju je otkrio saborski zastupnik Veljko Kajtazi i dekan fakulteta prof. dr. Damir Boras. Time je obilježena i godina dana od uvođenja romskog jezika i romske književnosti u visokoškolsku nastavu u Hrvatskoj.
7. studenog 2015. godine Opća skupština UNESCO-a prihvatila je inicijativu Republike Hrvatske te je službeno proglasila 5. studeni kao Svjetski dan romskog jezika. Prijedlog je usvojen, bez rasprave.
Svjetski dan romskog jezika danas obilježava sei kao romski nacionalni praznik i zauzeo je ravnopravno mjesto s druga dva romska praznika – Svjetskim danom Roma i Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripena.
