Izgradnja Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda (PPOV) u istočnom dijelu Osijeka, na prostoru Nemetina, u punom je jeku, a riječ je o jednoj od najvećih investicija na istoku Hrvatske, vrijednoj 228 milijuna kuna. U PPOV-u će se pročišćavati otpadne vode grada Osijeka, kao i Čepina, Antunovca, Bijelog Brda, Bilja i Darde. Građevinski radovi su počeli 20. kolovoza 2021. godine, odvijaju se planiranom dinamikom, a trenutno se obavljaju betonski i armirački radovi na dva najveća objekta; sekundarnom taložniku i biološkom bazenu (svaki 70 x 70 metara ili oko 5.000 m2) koji kapacitetom od 34.000 m3 prelaze dnevnu potrošnju vode Grada Osijeka. Do sada je ugrađeno 1.400 tona armaturnog čelika i više od 7.500 m3 betona. U tijeku je i izvođenje zemljanih radova, radova na izgradnji trajne vanjske ograde oko područja postrojenja, kao i završni proces projektiranja glavnih i izvedbenih projekata postrojenja. Na gradilištu su četiri krana.
Na poziv Uprave Vodovod-Osijeka d.o.o., gradilište PPOV-a obišli su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić te predstavnici svih sudionika ovog projekta.
Kako je pojasnio predsjednik Uprave Vodovod-Osijeka d.o.o. Goran Pajnić, izgradnja PPOV-a predstavlja šestu, završnu komponentu u okviru EU projekta “Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture Grada Osijeka“, odnosno Projekta Osijek. Svrha Projekta je poboljšati učinkovitost, pouzdanost i kvalitetu vodoopskrbe i način odvodnje na području aglomeracije Osijek, što uključuje grad Osijek i okolna naselja, a sve sukladno nacionalnim i EU direktivama. Izgradnja PPOV-a Osijek neophodna je za smanjenje ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u osjetljiva područja dunavskog sliva, a investicija je izuzetno zahtjevna u građevinskom i tehnološkom smislu.
– Dinamika radova na ovoj, jednoj od najvećih investicija na istoku Hrvatske, je dobra, a koliko je to veliko gradilište potvrđuje i podatak da obuhvaća površinu više od 16,5 hektara na kojoj se nalazi postrojenje s 28 samostojećih objekata. U kolovozu 2021. godine potpisan je ugovor i počeli su radovi, rok za njihovo izvođenje je 600 dana i 300 dana za probni rad, a 6. veljače 2024. godine trebali bi i službeno uređaj pustiti u rad – rekao je Goran Pajnić te naglasio da se projekt financira 73 % iz EU fondova, po 10 % iz proračuna RH i Hrvatskih voda te 7 % iz proračuna lokalne zajednice (Grad Osijek i Općina Čepin).
Direktor VGO za Dunav i donju Dravu Željko Kovačević u ime Hrvatskih voda izrazio je zadovoljstvo posjetom gradilištu PPOV-a aglomeracije Osijek, koji je zadnja komponenta vodnokomunalnog projekta kojim se dostiže visoke standarde pročišćavanja otpadnih voda i osigurava dostatne količine pitke vode. – Na području Osječko-baranjske županije u tijeku i radovi na provedbi aglomeracija Đakovo, Semeljci, Beli Manastir i Našice, ukupne vrijednosti oko dvije milijarde kuna. Što se tiče vodouslužnog područja Osijek u pripremi je i nastavak projekta u koji će biti uključeni i Dalj, Aljmaš, Vladislavci i Vuka – rekao je.
Zamjenik župana Mato Lukić zahvalio je svim sudionicima projekta te naglasio kako će najveću korist zapravo imati 135.000 stanovnika Osijeka i okolice kojima se osigurava kvalitetna infrastruktura, opskrba pitkom vodom i odvodnja te zaštita okoliša po najvišim standardima, a sve to uz korištenje bespovratnih sredstava europskih fondova.
– Ovdje će do kraja iduće godine niknuti mali grad, s 28 samostalnih objekata i ujedno će se zadovoljiti cilj, a to je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na osjetljivom području dunavskog sliva, čime ćemo štititi i našu Dravu. Grad Osijek je dobio nagradu za najbolji eko grad za 2021. godinu i u tom smjeru ćemo i nastaviti raditi, a ovaj veliki kompleks tomu ide u prilog. Kada se izgradi, ovo će biti najkompleksniji, najsuvremeniji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u cijeloj Hrvatskoj – rekao je gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak naglasila je da su ovakva gradilišta primjer kako se mogu upotrijebiti sredstva europskih fondova za dobrobit samih građana, ali i unaprjeđenja kvalitete usluga javnog sektora.
