Pitanje Kenđije zbog graničnih linija i dalje je neriješeno. Nekoliko obitelji i nadalje živi na „ničijoj zemlji”, nastoje živjeti svoj život, ali neprestano nailaze na probleme na gotovo svakom području. Izaslanstvo DZMH prošlog tjedna posjetilo je obitelj Perželt koja tamo živi.
Kenđija u Vojvodini nalazi se na tromeđi granica Srbije-Hrvatske-Mađarske. Čestice su upisane u hrvatskim zemljišnim knjigama, odnosno građane koji tamo žive, Hrvatska smatra svojim državljanima. S obzirom da se povijesne granice i one potpisane Daytonskim sporazumom 1995. godine ne slažu, duljinom granice između Hrvatske i Srbije na nekoliko mjesta, između ostaloga i u Kenđiji, ostaju neuređeni odnosi.
Na salašu od 900 hektara, gdje je nekada postojalo otprilike sto zdanja, danas živi tek nekoliko obitelji. Četveročlana obitelj Šandora Perželta bavi se stočarstvom i uzgojem žitarica. Ali, život im nije težak zbog teškog fizičkog rada već radi neuredne cestovne infrastrukture, jer s obzirom da je riječ o hrvatskom teritoriju, Srbija ne održava ceste, a hrvatska tvrtka bi morala prijeći granicu kako bi došla u Kenđiju. Žitarice teško mogu prodati, a životinje u ušima nose srpske identifikacijske brojeve.
Saborski zastupnik i predsjednik DZMH, Róbert Jankovics zajedno sa potpredsjednikom DZMH i zamjenikom načelnika Općine Draž, Šandorom Šipošem, tajnicom DZMH, Sanelom Proser Horvatin, prošloga tjedna posjetili su Kenđiju kako bi dali svoju potporu tamošnjim stanovnicima. Problem Kenđije saborskom zastupniku je vrlo važan, već je i u saboru načeo tu temu.
–Na rješavanju problema Kenđije radimo već godinama. U siječnju sam o tome razgovarao i s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom. Ovakve prigode su jako važne kako bismo, s jedne strane, fokus premjestili na taj problem i tako pokušali pomoći u pronalaženju rješenja, a s druge strane, i stanovnike Kenđije bi voljeli uvjeriti u to kako nismo zaboravili na njih – izjavio je saborski zastupnik.
www.kepesujsag.com
