Na 110. sjednici Vlade Republike Hrvatske ministrica Nataša Tramišak predstavila je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno.
Prema izvoru Cohesion data, platforme Europske komisije o financiranju i postignućima ESI fondova za razdoblje 2014.-2020. (https://cohesiondata.ec.europa.eu/overview), tijekom 2020. godine Hrvatska je po isplaćenim sredstvima među 28 zemalja Europske unije (za razdoblje 2014./2020. uključena je i V.Britanija) bila na 27. mjestu. Do danas, Hrvatska je preskočila 9 zemalja te se trenutno nalazi na 19. mjestu. Zemlje od kojih je Hrvatska bolja u povlačenju sredstava su Španjolska, Italija, Slovačka, Rumunjska, Belgija, Danska, V. Britanija, Luksemburg i Austrija. Vodeća država u povlačenju EU sredstava je trenutno Litva.
Ugovorenost sredstava na razini Europske unije iznosi 113% te je Republika Hrvatska iznad prosjeka Europske unije sa 141%. Na razini Europske unije prosjek plaćenih sredstava iznosi 63% te je Hrvatska sa svojih 63% u prosjeku Europske unije.
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (81,56 mlrd. kuna).
Do 24. ožujka 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,40 milijardi eura (101,87 mlrd. kuna), odnosno 124,91% dodijeljenih sredstava.
Ukupno je isplaćeno 7,32 milijardi eura (55,60 mlrd. kuna), odnosno 68,17% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,03 milijardi eura (45,81 mlrd. kuna), odnosno 56,17% dodijeljenih sredstava.
Ukoliko sagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde kuna na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.
U razdoblju od 2013. godine do 24. ožujka 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 49,06 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 55,19 milijardi kuna.
Izvor: MRRFEU/vlada.gov.hr
