Prvi Svjetski dan astme je obilježen 1998. godine u više od 35 zemalja širom svijeta s namjerom poticanja svjesnosti društva o problematici života s astmom.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2019. g., u svijetu su od astme bolovalo 262 milijuna ljudi, a iste godine je od posljedica astme umrlo 461000 osoba.
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova, čije je glavno obilježje pojava bronhospazma – stezanja mišića u stijenkama bronha – koji je uzrokovan alergijskom reakcijom sluznice bronha na različite tvari u okolišu (pelud, izmet grinja, životinjska dlaka itd.) ili ostale podražaje (hladan ili suh zrak, tjelesni napor i sl.).
Bronhospazam se klinički manifestira simptomima poput zaduhe (otežanog disanja), kratkoće daha, pritiska u prsnom košu i pojave takozvanog zviždanja u dišnim putevima.
Smatra se da je bolest uzrokovana kombinacijom složenih i nepotpuno razjašnjenih okolišnih i nasljednih faktora.
U terapiji astme, koja je znatno uznapredovala u proteklih nekoliko desetljeća, koriste se agonisti beta-adrenergičkih receptora, antagonisti leukotrienskih receptora, teofilin i kortikosteroidi, najčešće u obliku inhalatora koji su praktični za svakodnevnu upotrebu.
Ove godine će Svjetski dan astme biti obilježen 3. svibnja uz temu “Zatvaranje praznina u skrbi astme”, budući da i dalje postoji niz nedostataka u liječenju astme koji zahtijevaju intervencije kako bi se smanjile izbježive komplikacije bolesti, kao i troškovi koji nastaju liječenjem nekontrolirane astme.
