Organizacijski odbor Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku objavljuje NATJEČAJ za sudjelovanje na izložbi 28. slavonski biennale. Slavonski biennale je skupna, žirirana izložba na kojoj se predstavlja suvremena vizualna umjetnost po izboru. Ocjenjivačkog suda čine dr. sc. Miško Šuvaković predsjednik, Miran Blažek, dr. sc. Olga Majcen Linn, Darko Šimičić, Valentina Radoš, kustosica izložbe.
NATJEČAJ I SADRŽAJ PRIJAVE ZA 28. SLAVONSKI BIENNALE
Prijava na natječaj obvezno mora sadržavati:
- osobne podatke: ime, prezime, datum rođenja, adresu, broj telefona, e-mail adresu;
- profesionalni životopis;
- potpunu dokumentaciju o prijavljenom radu s tehničkim podacima o postavu i izradi rada (naziv, godina, tehnika, dimenzije, mjesto/a izlaganja)
- fotografiju visoke rezolucije ili nacrt rada, a u slučaju izvedbenog rada potreban je i detaljan sinopsis;
- izjavu (artist’s statement) umjetnika o vlastitom umjetničkom radu
Jedan autor / autorica može na natječaj prijaviti jedan rad. Svi prijavljeni radovi moraju biti spremni za izlaganje. Natječaj je međunarodan.
Za natječaj se mogu prijaviti isključivo radovi nastali nakon 1. srpnja 2020. godine. Natječaj je otvoren od objave do 30. rujna 2022. godine. Izložba će se održavati u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku od prosinca 2022. do veljače 2023. godine.
Radovi se obavezno prijavljuju u digitalnom obliku. Ocjenjivački sud može zatražiti dodatne informacije ili razgledavanje rada uživo. Uz radove koji su izabrani kroz natječajni postupak, na izložbi mogu sudjelovati i pozvani autori / autorice.
Prijave, sa svim traženim sadržajima, na natječaj se šalju na e-mail adresu izložbe: biennale@mlu.hr
Smatra se da je prijava pristigla u roku ako je poslana na e-mail adresu izložbe zaključno do 24.00 sata zadnjeg dana roka za slanje prijave. Nepotpune, kao i prijave pristigle nakon isteka roka za prijavu, ocjenjivački sud neće uzeti u razmatranje.
Pravila za održavanje izložbene manifestacije Slavonski biennale potražite na www.mlu.hr ili nas pratite na https://www.facebook.com/Slavonski-biennale-112136927237519
Nove paradigme sreće – od osječke dade do suvremenog kaosa
Izložba je polazište za iskorak u stvarni život. Biti među oblicima života koji traže, gube, pronalaze ili proizvode novu/nove paradigmu/paradigme sreće. Izložba je platforma za gestu, djelovanje, ponašanje – u krajnjem slučaju, ulazak u javni život među ljude, slučajne prolaznike, namjerne sugovornike ili neočekivane partnere i izgubljene sablasne figure koje lutaju gradom, pasažima, hodnicima, stubištima i trgovima. Zadatak je „jednostavan“: proizvesti paradigme sreće između dvaju virusnih pandemijskih valova, u vremenu još jednoga europskog brutalnog rata, hodajući prostorima lokalnih/globalnih ekonomskih kriza, otkrivajući društveni autizam, skrivene paranoje i kolektivne shizoanalize. Čini li se mogućim naći novu paradigmu sreće? Ako je n-e-m-o-g-u-ć-e pronaći ju, tada ju treba proizvesti usprkos psihoanalitičkim traumama, pukotinama kognitivnih arhitektura i totalnih ekoloških entropija…
Miško Šuvaković
Slavonski biennale žirirana je izložba koja se od 1968. godine održava u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti. Ta činjenica manifestaciji daje određenu ozbiljnost tradicije, dok kalendarski ritam bijenalnog održavanja zahtijeva jasno ishodište u trenutku i pozoran pogled u budućnost. 28. inačica ove manifestacije održava se glavnim dijelom u 2022., u godini specifičnoj po tome što je pandemijska ugroza naizgled preko noći zamijenjena ponovnim ratnim razaranjima na tlu Europe. Prepoznajući globalna gibanja kao polaznu točku u tumačenju naslova Nove paradigme sreće,podnaslov pak fokusira mjesto održavanja, kulturološko i geopolitičko ishodište Slavonskog biennala – od osječke dade do suvremenog kaosa. U kolovozu 1922. godine u kinodvorani nekadašnjeg hotela Royal u Kapucinskoj ulici ovoga našeg omanjeg grada na rubu Europe održana je Dadaistička matineja,koja je instantno povezala ovdašnje kulturne tokove s avangardnim težnjama daleko većih sredina. Danas, jednako kao i u prošlom stoljeću, nužno je i očekivano dokazati da umjetnost može i mora biti vezivo u komunikacijskim sistemima suvremenosti. U svijetu u kojem je apsurd postao mainstream i stvarnost nepovratno virtualna postavljamo pitanje kako i gdje pronaći novu paradigmu sreće kojoj ćemo težiti i po kojoj ćemo željeti živjeti? To je ujedno i pitanje koje postavljamo umjetnicima/umjetnicama koji/koje se prijave za sudjelovanje na ovoj izložbi.
Valentina Radoš
Autor vizualnog identiteta 28. slavonskoga biennalea: Igor Kuduz
