Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod križa na Biljskoj cesti obilježena je 31. obljetnica progonstva nesrpskog stanovništva Baranje u Domovinskom ratu. Vijence su položila izaslanstva jedinica lokalne samouprave s područja Baranje i udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Tadašnji povjerenik Vlade RH za Baranju Marko Kvesić podsjetio je kako je 23. kolovoza 1991. godine najveći dio Baranje okupiran, nakon napada snaga tzv. JNA i srpskih paravojnih postrojbi, a nesrpsko stanovništvo je moralo napustiti svoje domove.
Predsjednik osječko-baranjske Zajednice povratnika Branko Pek podsjetio je kako su Baranju napale snage novosadskog korpusa tzv. JNA sa 60 oklopnih vozila, uz potporu paravojnih postrojbi i rezervista, a u egzodusu iz Baranje protjerano je oko 20 tisuća mještana nesrpske nacionalnosti, što se ne smije zaboraviti.
Načelnik općine Bilje Željko Cickaj ocijenio je kako je 23. kolovoza 1991. jedan od najtragičnijih dana u povijesti Baranje, jer je nesrpsko stanovništvo, najvećim dijelom napustilo ovo područje, a jedino slobodno mjesto ostalo je Bilje, koje se branilo do 3. rujna. Ubijen je 21 stanovnik te općine, a niz zločina dogodio se i nakon okupacije. Sjećanja na ta vremena ne smiju biti zaboravljena, ne samo zbog naraštaja koji dolaze, već i stoga što srbijanske vlasti upravo u ovo vrijeme pokušavaju teret krivnje prebaciti na Hrvatsku, rekao je Cickaj.
Obilježavanje je nastavljeno okruglim stolom “Kada je započeo Domovinski rat”. Umirovljeni general HV-a Vinko Vrbanac rekao je kako točan datum početka i trajanja do sada nije definiran, no smatra da se Domovinski rat počeo tzv. balvan-revolucijom i blokadom prometnica na području Knina, u ljeto 1990. godine, iako ima i drugih događaja koji se mogu razmatrati kao službeni početak Domovinskog rata. Rat je završen, kaže, okončanjem procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, u siječnju 1998. godine.
Izvor: HRT RADIO OSIJEK
