Nakon što je u prethodna dva izbora Hanza Medije i portala Gradonačelnik.hr za najbolje gradove u kategoriji EU fondovi trijumfirala Virovitica, ovogodišnji izbor dati će novog pobjednika a u konkurenciji su Beli Manastir, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod i Zagreb. Osim Virovitice, dosada su najboljima u ovoj kategoriji izbora najboljih gradova proglašavani Križevci, Ludbreg i Zadar. Pobjednike ćemo proglasiti 1. prosinca na svečanoj dodjeli nagrada u Opatiji.
Za izračun najboljih u kategoriji povlačenja sredstava iz EU fondova korištena su konsolidirana izvješća gradova. Gradovi mogu povlačiti sredstva iz EU izravno ili neizravno, preko institucija središnje države. Za izračune učinka gradova korišteni su podaci od 2018. do 2021. te su izravne i neizravne pomoći zbrojene kako bi se dobilo podatak koliko su gradovi ukupno povukli sredstava iz EU za promatrano četverogodišnje razdoblje.Nakon toga napravljena su dva pokazatelja. Prvi je iznos EU sredstava po stanovniku dobiven na način da su podijeljena ukupna EU sredstva koja je povukao pojedini grad sa brojem stanovnika tog grada. Drugi je udio povučenih sredstava EU za pojedini grad u ukupnom iznosu svih sredstva, odnosno u sveukupnome iznosu sredstva koja su povukli gradovi iz EU u četverogodišnjem razdoblju. Nakon izračuna spomenutih pokazatelja, oni su standardizirana i agregirana u zajednički skupni indeks korištenjem metodologije Ministarstva regionalnog razvoja.
Beli Manastir plasirao se u završnicu izbora, među top 5 gradova u kategoriji EU fondovi zahvaljujući prosjeku od 10893 kuna povučenog novca iz Bruxellesa po stanovniku. Ukupno je između 2017. i 2020. ovaj gradić u Osječko-baranjskoj županiji iz Bruxellesa povukao 36,1 milijun kuna.
Kada je u pitanju ugovaranje projekata uz sufinanciranje Unije, gradska uprava Belog Manastira navela je portalu Gradonačelnik.hr da je od 2017. do danas ugovorila projekata u ukupnoj vrijednosti od 200,9 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose 163,5. Od ukupno navedenog iznosa, prema istome izvoru, na EU projekte odnosi se 167,8 milijuna kuna, odnosno 143,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
– Svi EU projekti koji se provode u Belom Manastiru sufinancirani su iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – navodi Gradonačelnik.hr.. Portal kao najvažnije završene projekte uz sufinanciranje Unije u Belom Manastiru izdvaja ‘Kuću Baranjskog kulena’ (vrijedan 12,5 milijuna kuna), ‘PEER centar’ (32,5 milijuna kuna), ‘Bike&Boat’ koji je realiziran u programu prekogranične suradnje s Mađarskom u vrijednosti 3,6 milijuna kuna te rekonstrukciju društvenih domova u vrijednosti 10,5 milijuna kuna u prigradskim naseljimaa Branjin Vrh i Šumarina.
S udjelom od 4,05 posto u ukupnom iznosu koji su svi hrvatski gradovi povukli iz EU fondova u spomenutome razdoblju, Osijek je unutar ‘top 5’ među našim gradovima. Sjedište Osječko-baranjske županije povuklo je u promatranim godinama ukupno 35 milijuna kuna iz fondova Unije. Osječka gradska uprava trenutno provodi 25 projekata u vrijednosti 400 milijuna kuna.
Jedan od najvažnijih projekata koji se trenutno provodi je Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe, investicija koja zadire ispod zemlje, mijenja dotrajalu i ugrađuje suvremenu infrastrukturu, te postavlja novi odgovarajući parter povijesnog dijela grada koji je nedvojbeno sve zanimljiviji turistima. Vrijednost projekta je 130 milijuna kuna. Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe, prema istome izvoru, uključuje, među ostalim, uređenje pripadajućeg centra za posjetitelje u investiciji od 18,8 milijuna kuna. Portal izdvaja i projekte osječkog IT Parka, kao i nove, treće po redu sanacije odlagališta otpada na području Osijeka, vrijednosti 70 milijuna kuna.
Rijeka je s udjelom od 4,63 posto unutar cjelokupnog iznosa koji su naši gradovi u četverogodišnjem razdoblju povukli iz fondova EU također unutar ‘top 5’ među našim gradovima. U spomenutom razdoblju grad na Rječini osigurao je ukupni priliv novca iz Bruxellesa u proračun od 53,8 milijuna kuna.
– Neki od najvećih projekta koji su realizirani zahvaljujući EU sredstvima u Rijeci su energetska obnova 20 gradskih vrtića i škola, izgradnja novog reciklažnog dvorišta, nabavka spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, otvorenje novog Tehnološko-edukacijski poduzetničkog inkubatora – Proizvodni park Torpedo, nabavka 54 nova autobusa KD Autotroleja te otvorenje centra za podršku beskućnicima.
Plasman u završnicu izbora kategorije EU fondovi Slavonski Brod može zahvaliti postignutom udjelu od 2,99 posto unutar cjelokupnog iznosa koji su svi hrvatski gradovi u promatranim godinama osigurali iz EU fondova. Sjedište Brodsko-posavske županije ukupno je iz Bruxellesa u spomenutome razdoblju povuklo 45,8 milijuna kuna. Kao najvažnije realizirane europske projekte iz 2020. u Slavonskom Brodu Gradonačelnik.hr izdvaja ‘Kuću tambure – Slavonsku notnu bajku’, koji je ujedno i prvi projekt financiran EU sredstvima implementiran u Tvrđavi Brod, te projekt „Rekonstrukcije prometnice, nogostupa i javne rasvjete i izgradnja biciklističke staze u Zagrebačkoj ulici“. Osim realiziranih projekata, velik je broj onih projekata koji su još uvijek u tijeku. Tu se prvenstveno ističe dovršetak radova na Inovacijskom inkubatoru InnoBROD.
Zagreb je daleko najviše doprinio ‘kolaču’ koji su hrvatski gradovi ishodili između 2017. i 2020. iz fondova EU. Riječ je o udjelu glavnog grada od 20 posto unutar cjelokupnog iznosa koji je iz Bruxellesa uplaćen hrvatskim gradovima. Zajedno sa svojim ustanovama i trgovačkim društvima, u ulozi nositelja ili partnera, Zagreb u ovome trenutku u provedbi ima 444 projekta financiranih iz bespovratnih sredstava EU-a čija ukupna vrijednost iznosi više od pet milijardi kuna. Riječ je, među ostalim, o energetskoj obnovi brojnih škola, vrtića, domova zdravlja i centara za kulturu metropole, nabavi novih autobusa za ZET i obnovi tramvajske i druge infrastrukture oštećene u potresu iz ožujka 2020..
Da kategorija EU fondovi postaje jedna od najprestižnijih unutar nagrade najbolji gradovi, svjedoče podaci Gradonačelnika.hr o stalnom rastu povučenog novca iz EU fondova u gradske proračune. U prošloj godini gradovi su ukupno povukli 1,3 milijarde kuna, a iste je veličine iznos koji su povukli od 2017. do 2019.. Za dodatnu usporedbu, tijekom 2019. gradovi su iz Bruxellesa osigurali ukupni priliv novca od 891,5 milijuna kuna. (Jutarnji list, V. Marjanović)
