Na današnji dan obilježava se Svjetski dan radija. Opća skupština UNESCO proglasila je na prijedlog Španjolske 13. veljače kao datum kojim se obilježava Svjetski dan radija, u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda. Cilj Svjetskog dana radija, podizanje je svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija, stajalo je u toj odluci.
Nadalje se navodilo kako Opća skupština UNESCA potiče države članice da poduzmu aktivnosti kako bi obilježile ovaj dan, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje nacionalnih predstavnika, nevladinih organizacija, javnost i različitih institucija: škola, sveučilišta, općina, gradova, medija, novinara, strukovnih udruga, muzeja…
Masovni medij zasnovan na tehnološkom postupku prijenosa govora i zvuka putem radiovalova razvio se tijekom drugog i trećeg desetljeća 20. stoljeća, primjenom tehničkih inovacija na području radiodifuzije. Charles D. Herrold započeo je 1909. u San Joséu u Californiji prvo redovito u početku tjedno, a potom dnevno radijsko emitiranje, a već sljedeće godine uživo je emitiran nastup opernog velikana Enrica Carusa u New Yorku. Godine 1919. osnovana je Radio Corporation of America (RCA), najznačajnija američka tvrtka za proizvodnju i distribuciju radijske opreme sve do 1970-ih, a 1920 u Pittsburghu započeo je rad prve američke i svjetske komercijalne radijske postaje KDKA. Emitiranje radijskog programa započelo je 1922. u Velikoj Britaniji, kada je osnovan BBC, Francuskoj i Češkoj, a 1923. u Njemačko. Potom je krenulo radijsko emitiranje u većini europskih zemalja, kao i najvećim zemljama drugih kontinenata. U Hrvatskoj je 1918. osnovan Radio Grič, prva hrvatska radiotelegrafska postaja, a 1924. Radio klub Zagreb. Godine 1926. počela je emitirati Radiostanica Zagreb, iz koje se razvio Radio Zagreb, odnosno Hrvatski radio, a u širem smislu i današnja Hrvatska radio-televizija. Signal sa AM predajnika jačine 350 W je krenuo 15.svibnja 1926., iz a zgrade na Markovom trgu 9, gdje je bio montiran i predajnik te studio i studijski uređaji. Tada je u eter prva spikerica Radio Zagreba Božena Begović izgovorila čuvene i prepoznatljive riječi: “Halo, halo, ovdje Radio Zagreb”.
Za razliku od SAD-a, gdje je od početka dominantan model komercijalni radio, financiran reklamama u većini europskih zemalja radio je bio pod državnim nadzorom. Najprepoznatljiviji primjer bio je BBC koji je 1927. postao javnom korporacijom, te je nepristranim političkim izvještavanjem i favoriziranjem elitnijih kulturnih sadržaja znatno utjecao na koncepciju javnoga radija, a poslije i javne televizije. Prva radijska mreža, američka National Broadcasting Company (NBC), osnovana je 1926 (kao dio RCA-e), potom 1928. njezin glavni konkurent Columbia Broadcasting System (CBS).
Od sredine 1920-ih i u 1930-ima radio je postao, uz film, vodeći masovni medij, a ubrzo i sredstvo društvene mobilizacije i političke promidžbe, napose u ratnim prilikama za vrijeme Drugog svjetskog rata i totalitarnim sustavima, gdje je tu je ulogu radija usavršio njemački ministar promidžbe J. Goebbels. Razdoblje od sredine 1920-ih do kraja 1940-ih smatra se zlatnim dobom radija. Tada su, ponajprije u SAD-u kao najvećem radijskom tržištu na svijetu, nastali najpopularniji komercijalni radijski žanrovi.
Razvila se i radiodrama, koju neki teoretičari drže najsloženijim umjetničkim izrazom medija, isprva uglavnom u obliku adaptacija književnih djela te informativni program, s izvještavanjima uživo s mjesta događaja prije i tijekom II. svjetskog rata, a od samoga su početka radija među najpopularnijim programima bili prijenosi sportskih događaja. R. Arnheim objavio je 1936. prvu opsežniju studiju o radiju »Radio: umjetnost zvuka«, a moć medija osobito se očitovala senzacionalnim odjekom emisije »Rat svjetova« O. Wellesa 1938., adaptacije romana H. G. Wellsa u formi informativne emisije. Usavršavanjem magnetoskopa od sredine 1940-ih počele su se emitirati i prije snimljene emisije, jer dotad su se sve emitirale uživo.
Glazba je i inače od samoga početka radija zauzimala najveći dio programa nespecijaliziranih radiopostaja. U Hrvatskoj je tako Radio Zagreb tijekom godina osnovao niz posebnih orkestralnih i zborskih sastava: Komorni orkestar odnosno Simfonijski orkestar, Zagrebački solisti, Plesni orkestar odnosno Big band, a udio glazbe u programima Hrvatskog radija danas iznosi 60 do 80%. Trajna značajka radija ostali su i prijenosi športskih događaja.
Prva lokalna radijska postaja u Hrvatskoj osnovana je u Dubrovniku još 1942., a lokalne su se postaje osobito širile u razdoblju liberalizacije komunističkoga režima 1960-ih te nakon demokratskih promjena 1990; neke od tih postaja stekle su velik utjecaj poput Radia 101, a od 1997. u Hrvatskoj emitiraju i privatne nacionalne radijske postaje.
Priredio: Ivica Buljan
Izvori: Hrvatska enciklopedija, Ministarstvo kulture i medija
