I ove godine je Demokratska zajednica Mađara Hrvatske (DZMH) središnju svečanost povodom 176. obljetnice revolucije i borbe za slobodu 1848-49. godine održala u Suzi. Rođendana mađarske nacije prisjetilo se prigodnim programom i svečanim govorima.
Revolucija i borba za slobodu iz 1848-49. godine jedan je od najznačajnijih događaja mađarske povijesti. Za slobodnu Mađarsku borili su se takvi heroji i domoljubi kao što su Sándor Petőfi ili Lajos Kossuth.
Stoljeće mađarske revolucije bilo je razdoblje kada nije bila rijetkost da se i seoski svećenici ako bi ih domovina pozvala, borili su se za slobodu svog naroda. Među njima bio je i svećenik Kossuthovog tabora, Gedeon Ács.
Gedeon Ács nije samo sakupljao novčanu pomoć za borbu za slobodu, nije svoje vjernike samo poticao oštrim riječima kako bi sudjelovali u borbi protiv Habsburgovaca, već je i sam pružao primjer: zaredio se među vojnike i postao vojni svećenik. Nakon što je vidio kraj mađarske revolucije, odlučio se pridružiti izbjeglicama, umjesto da podnese ponižavajuću zatvorsku kaznu. Nakon deset godina progonstva, vratio se u svoju domovinu, postao je svećenik u Suzi, te se do svoje smrti trudio oko duhovnog uzdizanja male zajednice.
I ove godine je središnja svečanost DZMH održana u Suzi, u okviru čega su vijenci položeni i u Zmajevcu pred spomen obilježjem na 1848.
Odavanje počasti pred velikanima iz 1848.
Gedeon Ács, Ambrus Tóth, Izsák Béni, János Apostol, Mihály Antal, János Damjanich, Károly Knezić – oni su svi živjeli i borili se za mađarsku slobodu, spomen obilježja čuvaju njihova imena diljem Hrvatske. Središnje obilježavanje počelo je u Zmajevcu gdje su se polaganjem vijenaca prisjetili Jánosa Apostola, reformiranog učitelja iz Zmajevca, koji je u revoluciji služio kao topnik. Komemoratori su odali počast još jednom mještaninu Zmajevca, Izsáku Ferencu Béniju. Bio je poljoprivrednik ponosan na svoje mađarsko porijeklo, koji je borbu za slobodu držao toliko važnom da je hodočastio u Torino kod Lajosa Kossutha, vođe revolucije u emigraciji.
Komemoracija se nastavila na reformiranom groblju u Suzi. Kod grobnice Gedeona Ácsa, rođenog u Bilju i svećenika Suze, svećenik György Varga prisjetio se njegove ljubavi prema domovini i uzornog života.
Svečanost polaganja vijenaca nastavila se u predvorju kata Doma kulture u Suzi pri Kossuthovom reljefu, koji je nakon burne povijesti ponovno posvećen 1991. godine. Od tada svake godine pred reljefom – za vrijeme Domovinskog rata u tajnosti – odajemo počast.
Róbert Jankovics: „Nitko i ništa nas ne može skrenuti sa zacrtanog puta“
Govornici svečanog programa pričali su o idejama i ciljevima 1848. i o posljedicama tih događaja. Jedna od poruka 15. ožujka je kako za interes naše države i nacije, naprijed možemo ići zajedničkim snagama i pomažući jedan drugome.
U sklopu prigodnog programa prisutnima se prvo obratio Róbert Jankovics, predsjednik DZMH.
Između ostalog, govorio je o tome da se naselja naše regije konstantno unapređuju, obnavljaju se škole i crkve važne za mađarsku zajednicu, DZMH udrugama koje njeguju mađarsku kulturu osigurava dostojne uvjete za rad i dostatne financijske potpore, te iz godine u godinu preuzima sve veću odgovornost u hrvatskom javnom životu, na lokalnoj i nacionalnoj razini. Dakle, može se reći da je naša zajednica sposobna se razvijati, danas je dobro biti Mađarem u Hrvatskoj – rekao je predsjednik.
–Ako netko zna, mi znamo da se stablo protiv oluje može boriti pomoću korijenja. U 31 godini, korijenje DZMH toliko je ojačalo, da nas nitko i ništa ne može skrenuti sa zacrtanog puta. I, svaki dan se borimo za to kako bi i naša djeca dalje prenosila privrženost našem materinjem jeziku, običajima i identitetu – rekao je predsjednik DZMH.
Slijedeći ga, dr. Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u Zagrebu, pročitao je pismo koje je za Mađare izvan matične države napisao premijer Mađarske, Viktor Orban.
„ Svjetlost mađarske vatre slobode još uvijek se jasno vidi. Oglašava da mi, Mađari, tražimo, zahtijevamo povratak te slobodne i dostojanstvene, snažne Europe koja je uspjela održati mir na vlastitom tlu i odlučno se suprotstavila svakom otvorenom ili prikrivenom nastojanju koje je ciljalo na gušenje jezika i kulture autohtonih manjina. Neka bude mir, sloboda i sloga” – jedna je od poruka iz pisma koja i danas vrijedi.
Govornicima se pridružio i László Őri, predsjednik Županijskog vijeća Baranjske županije, koji je u svome govoru istaknuo, da „prosvjetljenje nacionalne svijesti možemo zahvaliti našim borcima za slobodu“. Tu misao potvrdio je i János Árpád Potápi, državni tajnik nacionalne politike Mađarske.
-Ako je 20. kolovoza rođendan Mađarske, tada je 15. ožujka rođendan mađarske nacije. Tako je to u Baranji i u slučaju Mađara u Hrvatskoj, jer su neodvojivi dio mađarske nacije. Tako je to bilo i 1848. kada se puno njih iz Baranje pridružilo revoluciji i borbi za slobodu. Uvijek je bila potreba za takvima osobama kao što je bio Gedeon Ács, i 1848. i nakon 1867. i danas – izjavio je državni tajnik, obrativši pažnju na nadolazeće parlamentarne izbore.
-Znamo da će se sredinom travnja održati parlamentarni izbori ovdje, u Hrvatskoj, gdje se računa, računamo na rad mađarskog zastupnika. Nadamo se da će Mađari, mađarske zajednice, ujedinjene predstaviti sebe u hrvatskom saboru, jer je vrlo važno da održimo naš politički sustav na lokalnoj, županijskoj i nacionalnoj razini jakim, kako bi mađarski zastupnik mogao obavljati svoju ulogu u zastupanju interesa – izjavio je državni tajnik.
Raznoliki prigodni program
Nakon održanih govora, publika je mogla pogledati program sastavljen od recitacija, pjesama i plesa u kojemu su nastupili zbor Szivárvány iz Novog Bezdana, mješoviti zbor Alfalusi, Népdalkör iz Kotline, bend Bohaj iz Mađarske, Róbert Nagy, Anna Pinkert, Monika Molnar i folklorna skupina Čardaš iz Suze.
Gosti svečanog obilježavanja bili su Magdó János, generalni konzul Mađarske u Osijeku, Judit Pirityiné Szabó, voditeljica odjela državnog tajništva za nacionalnu politiku Mađarske Hajnalka Paliž Toth, ravnateljica Zaklade Economica Hungarica, te predstavnici Fidelitasa dr. Kolos Gáspár, voditelj ureda i Artúr Fekete.
Prijevod: Izabela Šegota/ Izvor: kepesujsag.com
