Prošlog se tjedna diljem svijeta prigodnim programima i polaganjem vijenaca obilježavao jedan od najvažnijih događaja mađarske povijesti 20. stoljeća – Mađarska revolucija i borba za slobodu iz 1956. godine. U Zagrebu je održan svečani prijem i otvorena izložba. Kao znak poštovanja prema povijesnom događaju, ove je godine ponovno podignuta revolucionarna zastava s rupom na glavnom trgu u Osijeku, a vijenci su položeni pred spomen-ploču na Vili Hermann, koja je pružila utočište izbjeglicama mađarske revolucije.
Svečani prijem i otvaranje izložbe u Zagrebu
U organizaciji Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu, povodom obljetnice revolucije i borbe za slobodu iz 1956. godine, u galeriji Klovićevi dvori, otvorena je izložba pod nazivom „Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i počeci hrvatske moderne umjetnosti”. Po prvi put u povijesti, najvrednija mađarska nacionalna umjetnička djela stigla su u Zagreb.
Róbert Zsigó, državni tajnik Ministarstva kulture i inovacija Mađarske, u svom je govoru istaknuo poštovanje i prijateljstvo koje stoljećima vežu susjedne narode. Naglasio je kako zajednička državna zajednica Mađarske i Hrvatske, koja je trajala osam stoljeća, te tisućljetna zajednička povijest dvaju naroda imaju bogato kulturno naslijeđe, koje vrijedi predstaviti svijetu i zasebno i zajedno.
Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Hrvatske, istaknula je kako svečanim otvorenjem izložbe potvrđuju svoju predanost kulturnoj suradnji između dviju prijateljskih zemalja, dodatno obogaćujući niz zajedničkih kulturnih događaja i projekata.
„Ovo je ujedno prilika za preispitivanje hrvatsko-mađarskih povijesnih veza i pokazivanje kako unatoč jezičnim razlikama i političkim previranjima u prošlosti, kulturna i umjetnička suradnja dvaju naroda kontinuirano traje do danas, stvarajući trajne vrijednosti”, rekla je ministrica.
Na svečani prijem i otvaranje izložbe pozvani su predstavnici mađarskih udruga i institucija u Hrvatskoj, čelnici diplomatskih predstavništava drugih zemalja i hrvatski političari, među kojima su bili i saborski zastupnik Mađara Róbert Jankovics, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, Tibor Varga, ravnatelj Odjela za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske Nandor Čapo te ravnateljica Zaklade Economica Hungarica (Osijek) Hajnalka Palizs-Tóth.
Na izložbi, koja će biti otvorena četiri mjeseca u Zagrebu, posjetitelji će moći uživati u oko 80 remek-djela mađarskog slikarstva 19. stoljeća, uključujući i djela Mihálya Munkácsya.
Podizanje zastave i polaganje vijenaca u Osijeku
Dana 23. listopada, povodom 68. obljetnice izbijanja protukomunističke revolucije 1956. godine, Generalni konzulat Mađarske u Osijeku, u suradnji s Mađarskim kulturnim društvom Népkör iz Retfale, organizirao je komemoraciju.
Simbol revolucije iz 1956. godine je revolucionarna zastava s rupom, koja se već godinama, na inicijativu Generalnog konzulata Mađarske u Osijeku, podiže u Osijeku, ali i u drugim hrvatskim naseljima na domovima kulture i sjedištima udruga.
Ovogodišnja proslava započela je na glavnom osječkom trgu, Trgu Ante Starčevića, ceremonijom podizanja zastave.
Govornici su na događaju govorili o značaju događaja iz 1956. godine, naglašavajući čvrsto prijateljstvo između dva naroda i važnost sjećanja.
„Naša je zajednička odgovornost očuvati plamen ’56. godine, prenijeti našoj djeci i unucima sve ono što je značilo tih 12 dana, što je tada značila sloboda, i što znači danas. Naša je zajednička odgovornost pričati, sjećati se i podsjećati dokle god možemo, i dokle god ima onih koji će nas slušati. Kao Mađari, naša je moralna dužnost održavati živo sjećanje na revoluciju, sa zahvalnošću se prisjećati heroja i onih koji su preuzeli mučeničku sudbinu!” – rekao je u svom govoru Norbert Bíró, predsjednik Županijske skupštine županije Somogy.
Govore su održali i Vladimir Ham, izaslanik gradonačelnika Grada Osijeka, te Róbert Jankovics, predsjednik DZMH, koji su istaknuli kako prijateljstvo između dviju zemalja traje i danas, te se očituje kroz brojne značajne geste, uključujući uzoran odnos prema mađarskoj manjini u Hrvatskoj i hrvatskoj manjini u Mađarskoj.
Nakon svečanih govora, komemoracija je nastavljena kod vile Pauline Hermann, koja je služila kao privremeno utočište izbjeglicama revolucije, pred spomen-pločom, koju su postavili 1998. godine gradovi Budimpešta i Osijek.
János Magdó, generalni konzul Mađarske u Osijeku, u svom je govoru opisao situaciju mađarskih izbjeglica koji su pobjegli iz Mađarske u studenome 1956. godine te je pohvalio prijateljstvo između hrvatskog i mađarskog naroda koje je dodatno učvršćeno događajima iz 1956. godine.
„Nije slučajno što su Mađarska i mađarski građani tijekom ratnih događanja na prostoru bivše Jugoslavije 1990-ih godina odmah i nesebično uzvratili pomoć i gostoprimstvo koje su mađarske izbjeglice dobile u Hrvatskoj 1956. godine, pružajući utočište desecima tisuća izbjeglica, od kojih su neki možda i danas ovdje s nama na proslavi”, rekao je generalni konzul. Okupljenima se obratio i zamjenik župana Osječko-baranjske županije, Radomir Čvarković. Nakon toga, predstavnici lokalnih vlasti, udruga i institucija položili su vijence pred spomen-ploču.
Nakon zaključenja naših novina, obilježavanja su održana i na drugim lokacijama u organizaciji udruga Mađara.
Prijevod: Izabela Šegota / Izvor:kepesujsag.com
