Noć vještica ili Halloween, danas jedan od najprepoznatljivijih svjetskih blagdana, vuče korijene iz drevnog keltskog festivala Samhain, koji se obilježavao u regijama današnje Irske, Škotske i sjeverne Francuske prije više od 2000 godina.
Svetkovina je nastala tako što su plemena rezbarenjem bundeva istjerivali loše vrijeme kako bi im žetva uspjela, a danas se slavi, većinom kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama, paukovim mrežama… Ovaj običaj prerušavanja, koji je kasnije integriran u moderni Halloween, predstavljao je pokušaj da se “prevare” zli duhovi.
S dolaskom kršćanstva, crkva je postupno integrirala mnoge poganske običaje. Samhain se spojio s blagdanom Svih svetih (1. studenog), koji slavi sve kršćanske mučenike i svece, dok se dan poslije, Dušni dan (2. studenog), obilježava kao vrijeme sjećanja na sve preminule duše. Na taj je način crkva pokušala preusmjeriti pogansku proslavu u kršćanski kontekst. Halloween kakav poznajemo danas svoje moderno lice dobio je u Sjedinjenim Američkim Državama. Danas je Halloween postao jedan od najvećih komercijalnih blagdana u SAD-u, s prodajom koja premašuje milijarde dolara godišnje. S vremenom se Halloween proširio diljem svijeta, a popularnost je stekao i u Europi, uključujući Hrvatsku.
Halloween je u Hrvatsku stigao tek krajem 20. stoljeća, prvenstveno kroz američke filmove, serije i popularnu kulturu. Za mnoge Hrvate, Noć vještica još uvijek ima prizvuk “uvoznog” blagdana, stranog našoj tradiciji i kulturi. Ipak, popularnost Halloweena raste, osobito među mlađim generacijama, koje ga prihvaćaju kao zabavan i neformalan način proslave.
Unatoč tome, starije generacije i dalje se opiru ovoj “novotariji”, često smatrajući da je Halloween suvišan u kontekstu hrvatskih blagdana poput Svih svetih i Dušnog dana. Crkva često kritizira proslave Halloweena zbog njegove povezanosti s okultizmom i zlim silama, naglašavajući važnost duhovnog sjećanja na preminule u sklopu kršćanskih običaja.
U konačnici, Noć vještica pruža priliku za izražavanje kreativnosti i sudjelovanje u globalnom fenomenu, dok Dani Svih svetih i Dušni dan ostaju glavni blagdani za sjećanje i poštovanje prema preminulima u hrvatskoj tradiciji.
Noć vještica u svom modernom obliku više nije vezana za stvarna vjerovanja o duhovima i nadnaravnom. Umjesto toga, postala je prilika za zabavu, kreativnost i druženje.
foto:freepik
