Opće je poznata činjenica kako je osim prirodnih bogastva Baranja bogata poviješću, a često svaki malo dublji pokušaj kopanja završava vrijednim i manje vrijednim pronalascima. Batina koja je svakom osvajaču bila posebno zanimljiva najviše obiluje vrijednim arheološkim ostacima od željeznog doba, Rimljana, osmanlija te Drugog svjetskog rata. U Dardi je pak najznačajnija ostavština iz turskog doba i doba Ugarsko Austrijske vladavine, a posebno doba Habsburga. 
Ljetos je započelo arheološko istraživanje područja oko Dvorca Esterhazy u Dardi. Iskopina u obliku bazena se protezala ispred ulaza u Dvorac i uz ulicu Sv. Ivana Krstitelja uz rub Parka, a nakon istraživanja područje je ponovno zatrpano. Voditelj projekta napravljenog u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti bio je znanstveni suradnik HAZU-a i voditelj arheološkog iskopavanja u sklopu projekta za obnovu kulturne baštine dr.sci Tino Leleković.
Pronašli smo temelje građevine, pretpostavlja se iz turskog razdoblja, gdje je osim zidanih temelja pronađeno nešto novčića i keramike iz još uvijek nepoznatog razdoblja te ljudske kosti, uglavnom dječje. Pretpostavlja se kako se radi o ostacima sa ruba groblja, jer se nekada uz crkvu nalazilo groblje. Iskopine uz rub parka i ulice rađene su na temelju informacija da su prilikom kopanja kanalizacije pronađeni piloni, odnosno nosači Sulejmanovom mosta, međutim drvena građa nije pronađena. Istraživanja će biti nastavljena kada se osiguraju sredstva za nastavak projekta, naglasio je Leleković.
Za sada je nedvojbeno utvrđeno kako je Sulejmanov most počinjao ispod Dvorca na obalama Male Đole, što su arheolozi Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Zadar Mladen Pešić i Luka Bekić, nedvojbeno dokazali.
Ljetos su nastavljena arheološka istraživanja u Batini u blizini spomenika. Kako je prije 73 godine to područje bilo poprište krvave Batinske bitke ispod naslaga zemlje još uvijek leže brojni ostaci borbi te kosti ruskih, njemačkih i jugoslavenskih vojnika. Oko 500 metara južno od spomenika, prilikom probnih arheoloških iskopavanja u potrazi za rimskim grobljem, arheolozi Muzeja Slavonije pronašli posmrtne ostatke tri njemačka vojnika, koji su uz sebe imali veću količinu streljiva, 4-5 ručnih bombi, troblonski nastavak sa puške Mauser K98 i njemački šljem, kao i posmrtne ostatke vojnika Crvene armije, koji su prenešeni u spomen kosturnicu.
Posmrtne ostatke njemačkih vojnika su preuzeli Ivica Šainović i Leonard Lukinić, djelatnici udruge Volksbund Deutche Kriegsgraberfürsorge iz njemačkog grada Kassel, koji istražuju i zbrinjavaju posmrtne ostatke njemačkih vojnika za i nakon 2. Svjetskog rata na prostorima bivše Jugoslavije. Ostaci će biti pokopani na njemačkom vojnom groblju na Mirogoju u Zagrebu.
Foto: Ladislav Šimko
