Na današnji dan obilježavamo Dan hrvatskoga glumišta kao sjećanje na 24. studenoga 1860. kada je na pozornici gornjogradskog kazališta na Markovu trgu prekinuta predstava njemačke putujuće družine.
Prema uputama Dimitrija Demetra glumac Vilim Lesić obratio se gledateljstvu i obznanio kako će se od sutra na zagrebačkoj pozornici govoriti i glumiti samo na hrvatskom jeziku. Toga dana obilježava se i povijesno utemeljenje Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, a od 1992. godine tradicionalno se dodjeljuje Nagrada hrvatskoga glumišta.
Što znamo o počecima kazališta na tlu Hrvatske?
Kao i antičko, hrvatsko kazalište također bilježi značajnu povijest. Iz Enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža znamo da početak kazališnoga kruga i života na tlu Hrvatske započinje izvođenjem liturgijskih drama na latinskom jeziku, dok datiranje smještamo u 11. stoljeće. Usporedno s tim, treba istaknuti bogojavljensku igru Povlačenje zvijezde (Tractus stellae), koja se nalazi u najstarijem obredniku zagrebačke katedrale iz 11. stoljeća.
Vrbnički misal (1462.) od iznimna je značaja jer se upravo u njemu nalazi fragment uskrsne igre pisan glagoljicom na starocrkvenoslavenskome hrvatske redakcije, čime se dokazuje da je narodni jezik element prvih kazališnih oblika u Hrvata. Dva stoljeća kasnije, odnosno od 14. stoljeća, pod utjecajem pobožnosti i raznih crkvenih svečanosti, dijaloška religiozna lirika postaje dominantna vrsta, odnosno postaje središte sakralnoga teatra.
Nadalje, za kazališnu povijest važno je spomenuti pojavu svjetovnog kazališta početkom 15. stoljeća u Dubrovniku. Nastanak razvijenih kazališnih oblika temeljio se na humanističko kazališnoj praksi, mitološko-pastoralnom i sakralnom teatru te komediografiji. Upravo te podloge na kojima su se razvijali oblici kazališta, formirale su jedinstvenu teatralnu formu prožetu različitim elementima.
Prvo komunalno kazalište u Europi
Hrvatska se može podičiti i prvim komunalnim kazalištem u Europi, onim na otoku Hvaru, u kronološkom slijedu između kazališta u Vicenci i Parmi. Hvarsko kazalište utemeljeno je 1612. godine kao nadogradnja nad postojećim Arsenalom, a obnovljena zgrada svečano je otvorena 2019. godine.
Enciklopedija navodi kako je kazalište u 18. stoljeću u različitim oblicima djelovalo gotovo u svim primorskim središtima od Dubrovnika, Hvara i Korčule do Zadra, Senja i Rijeke te u sjevernoj Hrvatskoj od Zagreba i Varaždina do Požege i Osijeka, a u Dubrovniku su prevedena i prikazana čak 23 Molièreova djela.
Kazalište se mijenjalo iz stoljeća u stoljeće, uvodeći novitete u scenski nastup, ali i u samu tematiku pojedine izvedbe. Nakon 1834. godine, započinje profesionalizacija kazališta, usprkos svim materijalnim i političkim poteškoćama. Ono se odcjepljuje od regionalnosti i postaje jedinstvena nacionalna cjelina koja će, kao takva, stvoriti uglednu kulturnu reputaciju.
Kazalište u izazovnim vremenima
Utjecaj njemačkoga kazališta također je snažno izražen u 19. stoljeću, što je jasno vidljivo u kazališnom nazivlju, ali i u samoj strukturi kazališne organizacije. Kao država duge kazališne tradicije, Hrvatska se može pohvaliti brojnim kazalištima. Svakako, treba istaknuti Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, središnju kazališnu instituciju. Svoju povijest započinje od sredine 19. stoljeća, kada se razvijalo pod utjecajem hrvatskoga narodnoga preporoda. Ključnu ulogu u vođenju kazališta odigrali su književnici Dimitrija Demeter, August Šenoa i glumac Josip Freundreich. Važnost kazališta dokazuje činjenica da je tijekom 150 godina djelovanja izvedeno 2900 dramskih, više od 900 opernih i operetnih te 300 baletnih premijera.
Hrvatsko narodno kazalište i danas održava kontinuitet umjetničke djelatnosti s bogatim repertoarom. Iako je kroz stoljeća mijenjalo značaj, oblike i utjecaje, kazalište je jedinstvena monumentalna institucija, jedan od primarnih faktora u kulturnom životu i djelovanju.
Unatoč tomu što se danas kazalište nalazi pred brojnim izazovima, osobito tijekom pandemije koronavirusa, obilježimo dan institucije i radujmo se svemu novom što će nam u budućnosti donijeti!
Izvor: Sveučilište u Zagrebu
