Započela su zaštitna arheološka istraživanja na posljednjem dijelu trase koridora 5C prema Mađarskoj čiji se dovršetak očekuje krajem iduće godine. Posjetili smo arheološki lokalitet “Šumarina”, jedan od pet arheoloških lokaliteta, na kojem istraživanja provodi tvrtka Delmat Galiot d.o.o. iz Splita koja je već provodila arheološka istraživanja i na drugim lokalitetima sada već izgrađene autoceste. Vlasnik tvrtke, diplomirani arheolog i povjesničar Slavko Galiot, prema trenutnim rezultatima istraživanja, procjenjuje kako će radovi trajati oko dva mjeseca. Površina obuhvaćena ovim arheološkim istraživanjem iznosi nešto manje od 50 000 kvadratnih metara.
S fazama pripremnih i arheoloških istraživanja te trenutnim nalazima na ovom lokalitetu upoznao nas je voditelj istraživanja Tomislav Pušić, diplomirani arheolog i povjesničar. “Za sada istražujemo segmente lokaliteta na način da strojno uklanjamo površinski sloj humusa i oranice, nakon čega uočavamo promjene u boji i teksturi zemlje te ih zatim imenujemo brojem pod kojim se fotografiraju i geodetski dokumentiraju. Nakon toga se dokumentirane pojave ručno iskopavaju, a nalazi dobivaju oznaku povezanu s brojem objekta u kojem su pronađeni.” pojašnjava Pušić.
Boja zemlje i promjene u strukturi tla odnosno njena tvrdoća ili rahlost, pokazatelj su potencijalnih arheološkog objekta. Trenutnoj fazi zaštitnog istraživanja prethode još dvije – pregled terena i probna arheološka istraživanja. Arheolog Pušić kaže kako se prilikom početnog pregled terena, odnosno šireg područja trase, na oranici prati učestalost arheoloških nalaza. Ako se na određenom prostoru pojavljuje veća gustoća pokretnih arheoloških nalaza, povećava se vjerojatnost da je riječ o arheološkom nalazištu. U tom slučaju nadležni konzervatorski odjel propisuje obvezu probnih istraživanja odnosno iskop istražnog rova kojim se doseže sloj sterilne zemlje. Utvrdi li se da na određenim dijelovima trase ima arheoloških objekata, propisuju se određene zone koje se trebaju arheološki istražiti. Slijedi faza zaštitnih istraživanja u kojoj se iskopavaju uočene promjene na tlu.
S obzirom kako je riječ o ranoj fazi istraživanja te je otvoreno tek desetak arheoloških jama ne može se detaljno interpretirati povijesni kontekst arheoloških nalaza koje Pušić i Galiot smještaju u prijelaz iz mlađeg željeznog doba u antiku, rani srednji vijek i kasnija razdoblja kao što je primjerice 19. stoljeće.
Trenutni najvrjedniji nalazi su kosturi i grobovi iz razdoblja od 5. do 7. stoljeća. Riječ je o devet grobova od kojih, prema prvim procjenama, pet pripada odraslim osobama, a ostali djeci. Analiza osteološkog odnosno koštanog materijala koju će provesti školovani stručnjaci otkrit će preciznije informacije o pronađenim pokojnicima. Činjenica o postojanju groblja ukazuje i na moguće postojanje naselja u blizini.
Osim ostataka pokojnika, unutar grobova pronađeni su i koštani češalj, željezni nožić i pojasni jezičac od bronce koji datira grob u razdoblje ranog srednjeg vijeka. Unutar istraživanih jama pronađeni su nalazi životinjskih kostiju te ulomci keramičkih posuda, opeka i crijepa koji su datirali istražene jame u razdoblje prijelaza iz mlađeg željeznog doba u antiku.
Daljnja istraživanja pokazat će je li arheološki lokalitet “Šumarina” povezan s jednim od ukupno dvadeset lokaliteta na trasi autoceste od Osijeka do Belog Manastira, a riječ je o lokalitetu Novi Čeminac – Jauhov salaš na kojem je istraživanja tijekom 2014. i 2015. godine proveo Arheološki muzej u Zagrebu. Pronađeni su ostatci iz kasnog bakrenog i brončanog doba te s prijelaza iz mlađeg željeznog doba u ranu antiku. U razdoblje seobe naroda odnosno 5. stoljeće smještene su 22 kuće i 11 grobova koji pripadaju istočnim Germanima, što je usporedivo s ostatcima pronađenima na lokalitetu “Šumarina”.
“Svaki lokalitet koji svojim nalazima donese nove spoznaje kamenčić je u mozaiku prošlosti. Nisu svi lokaliteti jednako vrijedni, no lokalitet “Šumarina” ima potencijala proširiti znanje o ovom dijelu Hrvatske.” rekao je arheolog Pušić i dodao kako pronađene materijale po dovršetku istraživanja treba obraditi, tipološki analizirati i pretočiti u završni izvještaj.
No to je tek prvi korak moguće priče, smatra Pušić: “Rezultate ovakvih istraživanja potrebno je znanstveno objaviti. Arheološka je znanost dužna prema sebi i prema društvu proširiti spoznaje iz novih istraživanja. Netko bi se, primjerice, mogao usredotočiti na jedan segment istraživanih lokaliteta i na osnovu toga pridonijeti sintezi znanja koja su prikupljena prilikom arheoloških istraživanja.” Kao jedan od glavnih razloga za takvo stanje Pušić vidi nedostatak financija, a zaključak koji se nameće jest činjenica kako je ispunjavanje zakonskih preduvjeta za izgradnju, u ovom slučaju autoceste, možda jedini razlog zbog kojega se provode veća arheološka istraživanja.
Takav sustav dovodi struku u nezavidan položaj jer se studenti arheologije i diplomirani arheolozi suočavaju s nesigurnim radnim mjestima koja ovise o kontinuiranom provođenju zaštitnih arheoloških radova. No, za posao pomoćnog radnika na arheološkom lokalitetu “Šumarina” Baranjci su pokazali veliki interes. Trenutno tvrtka Delmat Galiot d.o.o. na ovim poslovima zapošljava dvadesetak radnika, nove za sada ne trebaju ali će, u slučaju potrebe, kontaktirati ostale prijavljene osobe.
