Istraživanje o mogućnostima osnivanja nove zaklade u Baranji koja bi pomagala mladima koji izlaze iz sustava udomiteljskih obitelji je otpočelo u siječnju a završilo u lipnju 2016.
Ono je rezultat projekta „Povjerenje u lokalnu filantropiju“ kojeg provode Slagalica – Zaklada za razvoj lokalne zajednice iz Osijeka, Projekt građanske demokratske inicijative iz Belog Manastira i Udruga za održiv razvoj – Odraz iz Zagreba. Projekt se provodi podrškom Europske unije a sufinancira ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Na konferenciji za medije održanoj 12. kolovoza 2016. godine u Belom Manastiru, Mirela Alagić, predsjednica Projekta građanske demokratske inicijative iz Belog Manastira je istaknula da se istraživanjem željela ustvrditi mogućnost uspostave zaklade lokalne zajednice u Baranji koja bi pomagala mladima koji izlaze izvan sustava udomiteljskih obitelji, procjenjujući zainteresiranost lokalne zajednice ali i moguće poteškoće/prepreke na putu ka osnivanju zaklade. Osnovni zaključak istraživanja je da je osnivanje ZLZ u Baranji i moguće i poželjno, posebice ako su u njenom fokusu mladi koji izlaze izvan sustava obiteljske skrbi, za koje ne postoji drugi mehanizam osiguravanja pomoći da počnu samostalan život, i čiji je broj na području Baranje značajan, rekla je Alagić.
Baranja pri vrhu s brojem udomljene djece
U Baranji u ovom trenutku je smješteno 59 djece i mladih s područja koje pokriva Centar za socijalnu skrb Beli Manastir i 38 djece i mladih s područja drugih centara što daje ukupan broj od 97 djece i mladih koji su udomljeni u Baranji od strane 59 udomitelja za djecu i mlade. U odnosu na ukupan broj djece i mladih koji su udomljeni po obiteljima na području Osječko-baranjske županije i kojih je 165, vidljivo je da čak 58,78% djece i mladih s područja županije je udomljeno u Baranji. Usporedni podaci o broju udomljene djece i mladih po županijama ukazuju da je Baranja pri samom vrhu u odnosu na udomljenu djecu i mlade koji dolaze iz cijele Hrvatske: naime, ukupan broj udomljene djece, mladih i odraslih osoba u Osječko-baranjskoj županiji u 2014. godini je 610 dok je u Gradu Zagrebu koji se nalazi na vrhu, za isti period udomljeno 673 osobe. Pri tome, broj udomljenih na području grada i općina koje potpadaju pod grad Beli Manastir je 159 i veći je za 8.6% od broja udomljenih u Gradu Osijeku – 146.
Zaključci analize
Ocjena ispitanika je da razina filantropije u zajednici u ovom trenu nije visoka, međutim specifičan cilj nove zaklade – pružiti podršku mladima koji izlaze iz udomiteljskog sustava u Baranji – se čini dobrim odabirom za uključivanje i angažman građana u novom modelu filantropije u Baranji. Naime, građani su svjesni da je Baranja pri samom vrhu po broju udomljene djece, a smatraju i da su ova djeca među najranjivijim skupinama društva. Također, nova zaklada je prepoznata kao koncept komu nema sličnog kojim bi se mogli okupiti potrebni resursi za rješavanje problema i pokretanje zajedničkih akcija u zajednici.
Baranjci smatraju da mogu pridonijeti razvoju svoje zajednice te da postoji dovoljan broj istaknutih pojedinaca iz različitih sektora koji su spremni za sudjelovanje u razvoju i radu nove zaklade. Najveći broj ispitanika je spreman povremeno i volonterski doprinijeti radu zaklade. U zajednici postoje obrazovani i mladi ljudi, ali već dugi niz godina postoji i paralelan trend iseljavanja.
Građani smatraju da u Baranji nema izražene međusektorske suradnje, a ni otvorenijeg dijaloga među stanovnicima i lokalne samouprave – lokalna samouprava još uvijek ne uključuje dovoljno javnost u donošenje odluka. Ispitanici smatraju da je potrebno raditi na jačanju dogovora, zajedništva i suradnje među različitim sektorima i njih s građanima, kako bi se pojačao osjećaj povjerenja.
Za organizacije civilnog društva se smatra da su aktivne i da rade za dobrobit zajednice, ali još uvijek ljudi iz šire zajednice nemaju dovoljno informacija o njihovim aktivnostima. Ipak, osjećaj zajedništva i pripadnosti zajednici, te tradicija filantropske kulture mogu biti dobro tlo za budući razvoj filantropije.
Gotovo svi slojevi društva u Baranji daju za općekorisne i dobrotovorne svrhe: građani percipiraju lokalnu samoupravu ali i pojedince, kao one koji najviše daju, iza čega slijede privatna i javna poduzeća. Lokalni gospodarski potencijal postoji, ali je potrebno više ulagati u razvoj međusektorske suradnje.
U slijedećem periodu bit će iznimno važno raditi na promociji filantropije i nove zaklade, prije svega putem senzibiliziranja medija ali i na razvoju tehnika i načina prikupljanja sredstava kako bi se građani mogli lakše motivirati na sudjelovanje u razvoju filantropije na lokalnoj razini, rekla je Mirela Alagić.
