Otvoren je stalni postav Muzeja vučedolske kulture. Na oko 1200 metara kvadratnih, u 19 prostorija prikazani su ne samo neposredni arheološki nalazi na jednom od najznačajnijem arheološkom lokalitetu u Europi, nego i prikaz rekonstrukcije vučedolske kulture kojoj se, ne bez razloga, pripisuje začetak kultura današnjih europskih naroda.
Izgradnja Muzeja vučedolske kulture započela je 2004. godine i koncipirana je da što manje narušava prirodni okoliš te da svojim izgledom kontinuirane izlomljene trake u stalnom usponu od podnožja prema arheološkim usponima na vrhu lokaliteta, predoči slojeve pretpovijesnih lokaliteta. Zgrada muzeja dovršena je u svibnju 2014. godine, kada se pristupilo i realizaciji stalnog postava, a koji će, posljednjeg dana lipnja ove godine otkriti – svjetsku atrakciju. Arheološki nalazi, arhitektonski i gospodarski pokazatelji načina života svjedoče o prisutnosti ljudi, razvoju kultura i civilizacija na desnoj obali Dunava, 4 kilometra nizvodno od Vukovara.
Muzej vučedolske kulture dio je velikog Projekta Ilok – Vukovar – Vučedol koji je financiran zajmom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) u vrijednosti 169.673.211 kn, dok je na planiranih 56.939.204 kn učešća Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture osiguralo dodatnih 156.184.474 kuna. Projekt je obuhvatio obnovu dvorca Odescalchi, plato tvrđave i zidine, kompleks franjevačkog samostana, Žitnicu te parkovne površine u povijesnoj jezgri u Iloku. Zatim obnovu barokne jezgre Grada Vukovara i kompleks dvorca Eltz koji je kao Gradski muzej Vukovar sa stalnim postavom otvoren 24. siječnja 2014. godine.
Muzej vučedolske kulture temelj početak novog multifunkcionalnog projekta – Arheološkog parka Vučedol – koji s jedne strane obuhvaća program sustavnih, interdisciplinarnih istraživanja arheološkog lokaliteta Vučedol, koji širi prostor Vučedola prezentira kao arheološko–povijesni, ali isto tako i kao turističko-ugostiteljski i športsko–rekreativni centar. Ministarstvo kulture u razvoju tog projekta blisko surađuje s Ministarstvom turizma i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU.
Održiva obnova kulturnih dobara potiče razvoj poduzetništva, prometa, znanosti, zaštite okoliša te pridonosi urbanom i regionalnom napretku, povećanju broja zaposlenih i jačanju socijalne kohezije pa su valorizacija i upravljanje kulturnim resursima s obzirom na njihov turistički i poslovni potencijal prepoznati i na razini Vlade RH, koja je projekt Arheološkog parka uvrstila u razvojne prioritete Republike Hrvatske.
