U Osijeku je otvorena 3. Hrvatska konferencija o zaštiti i unaprjeđenju zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Na prvoj crti zdravlja“. Organizatori konferencije su Zagrebački institut za kulturu zdravlja (ZIKZ) i Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a skup su podržali i drugi suorganizatori i pokrovitelji.
Konferencija „Na prvoj crti zdravlja“ održava se u Osijeku i Vukovaru, a predstavlja nastavak projekta koji je započeo prije osam godina donošenjem strategije zaštite i unaprjeđenja zdravlja hrvatskih branitelja. Kako ističe predsjednik Znanstvenog odbora prof. dr. sc. Veljko Đorđević, zabrinjavajući podaci o pobolu i smrtnosti braniteljske populacije zahtijevaju zajedničko okupljanje i hitne, sveobuhvatne aktivnosti posvećene njihovom zdravlju, pa se na novoj nacionalnoj konferenciji želi sveobuhvatno raspraviti o najnovijim znanstvenim i stručnim iskoracima vezanim uz zdravlje ove populacije, dosadašnjim postignućima koje su učinile hrvatske institucije i organizacije te o zajedničkim koracima koje treba učiniti u budućnosti.
– Konferencije je posvećena temi koja je u Hrvatskoj već dugo problematična i o kojoj se mora razgovarati, a i javnost bi trebala znati činjenice o hrvatskim braniteljima, njihovom zdravlju i smrtnosti. Od završetka Domovinskog rata 1996. godine do 2019. godine bilo je više od 3.200 suicida hrvatskih branitelja, što se i dalje nastavlja, ali se ne zna točne podatke. Nevjerojatan je broj hrvatskih branitelja koji već u svojim 50-im godinama umiru od karcinoma, zatajenja srca i drugih bolesti. To je veliko pitanje za cijelu Hrvatsku jer očito postoji problem koji nismo uspjeli detektirati i riješiti, a možda će se na ovoj konferenciji postići korak bliže u utvrđivanju razloga takvog stanja – rekao je župan Ivan Anušić.
Naglasio je da je dobro što na nacionalnoj razini postoje preventivni sistematski zdravstveni pregledi za hrvatske branitelje, što je vjerojatno pomoglo da se mnogi hrvatski veterani liječe na vrijeme i tako spase njihovi životi. Zaključio je kako su suicidi, iznenadne smrti i teška oboljenja povezani s Domovinskim ratom te da naše društvo nakon 28 godina od završetka rata mora naći pravi odgovor na ta pitanja, pri čemu može koristiti i iskustva zemalja koje imaju slična iskustva.
– Danas su Osijeku ne samo psihijatri, psiholozi i socijalni radnici nego cjelokupna medicina, i kardiolozi, internisti, onkolozi i druge struke kako bi zajednički zaključili što možemo učiniti. Naime, posljedice rata osjećaju se i 30 godina nakon rata, ostavile su traga na mnogim organima, organskim sustavima i kvaliteti života hrvatskih branitelja, a na nama, zdravstvenim profesionalcima je velika zadaća kako komunicirati, približiti se i na najbolji način sanirati posljedice koje su nastale ili nastajale niz godina. Zato smo se ovdje okupili da interdisciplinarno i intersektorski dogovorimo što i kako u budućnosti. Na žalost, Hrvatska je mala zemlja s velikim brojem osoba koje su stradale tijekom Domovinskog rata. Neki su izgubili članove obitelji, veliki broj je doživio ogromne traume i posttraumatske stresne poremećaje, a posljedice toga se ogledaju na tjelesnim sustavima i danas – rekao je Veljko Đorđević.