Župan Ivan Anušić i gradonačelnik Osijeka Ivan Radić sa suradnicima u Osijeku su održali radni sastanak s ministrom gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislavom Ćorićem, uz koga su bili glavna savjetnica ministra Anja Bagarić, tajnik Kabineta ministra Marin Vuković, ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Anamarija Matak, ravnatelj Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove Marko Markić te predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan. Razgovarali su o zajedničkim projektima na području Osječko-baranjske županije, prije svega o Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Orlovnjak i geotermalnim izvorima.
– Na sva pitanja i nedoumice koje smo imali oko projekata koje gradimo i namjeravamo graditi dobili smo jasne smjernice kako ih dalje razvijati. Regionalni centar za gospodarenje otpadom ide planiranom dinamikom i nadamo se da će u što skorijem vremenu biti na raspolaganju Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji koje će ga koristiti prema europskim standardima, a oni su na višoj razini nego ih imamo danas iako i sada velikim dijelom razdvajamo otpad. Završili smo studiju o geotermalnim potencijalima Osječko-baranjske županije, što je financirano iz sredstava Ministarstva i fondova EU, a sada idemo dalje prema smjernicama i strategiji EU da su geotermalni izvori nešto na što EU računa i što će se intenzivno razvijati i podupirati od strane fondova. I na tom planu nastavljamo komunikaciju s Ministarstvom, kao i izradu strategije i definiranje namjene svakog od predloženih geotermalnih izvora. Kada se dovrši kompletno ispitivanje, znat će se je li geotermalni izvor namijenjen za toplinarstvo, poljoprivredu, plastenike i staklenike, zdravstveni turizam ili nešto treće. To ovisi o potencijalu pojedinog geotermalnog izvora i njegovoj temperaturi. Tada krećemo u eksploataciju kako smo to najavili u korist žitelja Osječko-baranjske županije Geotermalni potencijali postoje diljem Hrvatske, a potvrdilo se da je naša studija bila u dobrom smjeru te očekujem dobar daljnji razvoj – izjavio je župan Ivan Anušić nakon sastanka.
Za Grad Osijek kao najveću jedinicu lokalne samouprave na području županije najvažnija je bila tema o Regionalnom centru za gospodarenje otpadom jer bi se njegovom izgradnjom riješio problem Lončarice Velike. – Kada govorimo o održivom gospodarenju otpadom po načelima kružne ekonomije, možemo biti ponosni jer je Osijek u nacionalnom vrhu. Provodimo i veliki projekt sanacije otpada u Sarvašu vrijedan 73 milijuna kuna, većinom financiran europskim sredstvima, a uspješno smo priveli kraju sanaciju odlagališta u Nemetinu čija je vrijednost bila 37 milijuna kuna. Uskoro kreće podjela 31.000 spremnika, 16.000 za biootpad i 15.000 za plastiku, čime se zatvara individualno prikupljanje otpada „od vrata do vrata“ – rekao je gradonačelnik Radić.
– U skladu s našom politikom gospodarenja otpadom, Republika Hrvatska u potpunosti stoji iza projekta „Orlovnjak“, i u tom kontekstu današnji sastanak je samo potvrdio usmjerenost Županije i Grada Osijeka na realizaciju izgradnje Centra. Veselimo se činjenici da paralelno s tim jedinice lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije čine značajne iskorake u smjeru izgradnje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom, ali i informiranja i edukacije građana. Rezultati takvog smjera bili su vidljivi jučer kad smo predstavili izvješće o komunalnom otpadu za 2020. godinu koju smo završili s 41% odvajanja na razini cijele Hrvatske. U odnosu na 2017. godinu, kad sam preuzeo dužnost ministra to je povećanje od 13 postotnih bodova – kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te dodao da bi RCGO Orlovnjak trebao biti izgrađen za četiri godine.
– Što se tiče geotermalnih izvora, Osječko-baranjska županija je u proteklom razdoblju učinila značajan iskorak, prije svega u analizi potencijala na svom području. Agencija za ugljikovodike paralelno s tim radi na procjeni potencijalnih potentnih točaka na razini cijele Hrvatske u kojoj ih ima 40-ak. Naša ideja je da sljedeće godine, nakon što se odrade prvi razgovori s jedinicama lokalne samouprave, u kojima se nalaze te lokacije, krene u ispitivanje njihovog potencijala i kreiranje rang-liste potencijala i namjene geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj. Oni mogu ići u nekoliko smjerova – toplinarstvo, poljoprivreda, proizvodnja električne energije, ali i zdravstveni turizam. Mi ćemo sljedećih nekoliko godina ići u smjeru proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, pri čemu je geotermalna energija najčišći izvor za proizvodnju električne energije – ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Izvor : OBŽ
