Obilježavanje mađarske revolucije iz 1956.

U Hrvatskoj se prigodnim programima i polaganjem vijenaca obilježio jedan od najvažnijih događaja mađarske povijesti 20. stoljeća, revoluciju iz 1956. godine. Kao počast povijesnom događanju i ove godine se na glavnom trgu Osijeka podigla zastava s rupom, koja se ovih dana vijorila i na pročeljima domova kulture udruga Mađara.

Studenti su u Budimpešti, 23. listopada 1956. godine, organizirali mirne prosvjede kako bi potvrdili svoje zahtjeve i podržali poljski pokret za slobodu.

Mirne demonstracije izazvale su neprijateljsku reakciju čelništva komunističke partije i, kao rezultat oružanog napada na nenaoružanu masu, još iste noći prerasle su u oružani ustanak koji je, u konačnici, doveo do pada vlade i napada sovjetskih oružanih snaga. To se dogodilo 30. listopada. U državi su svi bili optimistični u pogledu budućnosti, no međutim, s obzirom da se međunarodna pažnja usredotočila na Suesku krizu, te tako Amerikanci više nisu podržavali mađarske težnje, Sovjetski savez imao je slobodne ruke u uništavanju mađarske slobode. Herojska borba za slobodu zemlje koja je ostala sama, u odnosu na neusporedivu veću silu, trajala je nekoliko dana i na kraju pala. Poraz revolucije pratila je trogodišnja okrutna odmazda. Stotine su pogubljene, tisuće osuđene na zatvor, internirane, a oko 200 tisuća ih je napustilo zemlju.

Osijek: podizanje zastave i polaganje vijenaca

Simbol revolucije iz 1956. godine je zastava s rupom. Predstavlja ljubav prema slobodi i hrabrost Mađara. Na inicijativu Generalnog konzulata Mađarske u Osijeku, već godinama se zastava revolucije podiže na glavnom osječkom trgu, te se u više naselja Hrvatske ističe na pročeljima sjedišta i domova kulture.

U zajedničkoj organizaciji Generalnog konzulata Mađarske u Osijeku i Mađarskog kulturnog društva Népkör iz osječke Retfale i ove godine održalo se prisjećanje na 56-u u glavnome gradu županije.

Svečanost je započela podizanjem zastave s rupom na glavnome osječkom Trgu Ante Starčevića, na kojoj su sudjelovali dr. Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u Zagrebu, János Magdó, generalni konzul Mađarske u Osijeku, Tihomir Florijančić, predsjednik Gradskog vijeća Osijeka i Róbert Jankovics, predsjednik DZMH.

Nakon podizanja zastave, slijedio je prigodni kulturni program i polaganje vijenaca kod Ville Pauline Hermann, koja je služila za smještaj izbjeglica revolucije. Danas o tome govori jedna spomen ploča, koju su 1998. godine postavile samouprave gradova Budimpešte i Osijeka.

Beli Manastir: književno-povijesno predavanje

Članovi DZMH ogranka Beli Manastir i Mađarske katoličke žene – Baranja zajedno su se 23. listopada prisjetili događanja iz 56-te, Svečano obilježavanje započelo je predavanjem Andreje Kovačević o tijeku revolucije i njegovom duhu, a Ana Kovačević je to popratila citatima iz književnih djela. Potom je otvorena izložba slika članova likovne sekcije ogranka.

Kopačevo: projekcija filma

Mađarsko kulturno-umjetničko društvo Arany János održalo je komemoraciju 22. listopada jednom projekcijom filma. U Domu Mađara u Kopačevu prvo su se prisjetili događanja iz 56. godine, a potom je prikazan film Mađarska lutalica iz 2004. godine.

Tekst: Kepes Ujsag
Prijevod: Izabela Šegota