Održan Kliofest

Zavod za baranjsku povjesnicu promiče povijest Baranje, napose istočne Hrvatske. Promiče interes povijesti kao struke, nastavnog kolegija i znanosti te strukovno ih povezuje, na crti zaljubljenika u prošlost i profesionalnog. U četiri dana (14. do 17. svibnja) na Kliofestu održan je velik broj okruglih stolova povijesne tematike, predstavljanje knjiga, tribina i sve što se vezuje za povijest, od Dubrovnika do Belog Manastira.

Ali svejedno, povijest ljudi vole i rado joj se vraćaju. Čitaju povijesne knjige. Slušaju povjesničare na radiju i televiziji, susreću njihove tekstove u novinama. Rjeđe su u prilici uživo ih slušati, susresti se s njima i razgovarati.

Ime festivala dolazi od grčke boginje Klio koja je kao muza bila i jest zaštitnica povijesti, a nekada davno inspirirala je pjesnike junačkih eposa. Glavna svrha festivala je želja za približavanjem povijesne znanosti svima, populariziracija nakladničke djelatnosti u području historiografije i sličnih disciplina, ali i najvažnije da omogući dijalog i raspravu među povjesničarima o važnim pitanjima struke kao i o njihovom položaju u hrvatskom društvu.

Susret koji se dogodio u petak 17. svibnja uvečer bio je u znaku propitivanja jedne nadasve znakovite i intrigantne teme: POVIJEST-VJERA-IDEOLOGIJA-MORAL- POLITIKA. Temu je predstavio mr. sc. Ivan Tormaš, hrvatski politolog i filozof, osobnost koja zrači mirnošću i izvrsnosti, te takva vizionarska djelatnost zacijelo da zavređuje posebno mjesto u istraživanju sadašnjosti, ali i prošlosti, poglavito u prostoru humanističkih znanosti. Svojim znanstvenim djelovanjem bitno utječe na prostor svoga obitavanja i vrednovanju struke u miljeu opstojnosti.

Pitanje filozofije politike kroz prošlost ide k cilju kroz raščlambu, propitivanje i utvrđivanje temeljnih pojmova konstitucije i opravdanja političke zajednice i to putem političkog autoriteta, političke obveze, političke slobode i suverenosti, ističe mr. sc. Tormaš, i nastavlja: Razložiti temeljne argumentacijske i povijesne načine  legitimacije političkog autoriteta, te oblikovati  razboriti  normativni okvir za prosudbu političkih institucija.

Nadalje se vezuje uz Platona i njegovu Državu, Aristotela o Plitici, kao i  Augustina O državi Božjoj, te Thomasa Hobbesa s Levijatanom, pa Johna Lockea  s dvije rasprave o vladi, nije izostao niti Jean-Jacques Rousseau o duštvenom ugovoru, slijedi John Stuart Mill, o slobodi, i John Rawis Teorija pravednosi.

Tu propituje točno određene trenutke u teorijama filozofa koji su na razmeđu filozofije stanja od manje temeljnih“ filozofa, primjerice, Lockea i Rousseaua; i to tako da postavlja suodnos, a isto se dalje vezuje za „temeljne“ filozofe Hegela i Kanta.
Kada se dotakao vjere i filozofije koristi se stanjem u Italijanskom parlamentu i navodi citat:  
/…/ U sjedištu Parlamenta Republike Italije predstavnici ljevice su vijest dočekali suzdržanom znatiželjom, ali kod desnice su pomislili kako bi im  podrška Kristova u političkoj borbi doista dobrodošla poradi sigurne političke budućnosti.Berlusconi je računao na potporu Vatikana, ali ipak nije bio siguran hoće li je dobiti od Boga. Velik dio političara zahvatio je nutarnji nemir zbog političke iskvarenosti, korupcije, probitka vlastitih džepova, manipulacije religijom i slično…

Nećemo pretjerati ako tvrdimo da Tormaš ovoga puta ide duhovno svijetom otvorenih očiju. A mudrost života Tormašu više vrijedi od ludosti, kao što više vrijedi napose svjetlo od tame.

A jedna pametna misao kaže: cvati ondje gdje si posijan. Ondje gdje jesmo, cvjetajmo tjelesno i duhovno, ne bježeći od ljudi, djece i obitelji,uz Božju pomoć

I sve je to dio povijesti, sadašnjosti, ali i budućnosti, jer povijest se vezuje za vjeru, gdje svoje mjesto traži i ideologija, koja određuje moral, a sve to začinski utjelovljuje politika.
Bio je to još jedan zanimljivi put u prošlost.

Tekst: D.Taslidžić(Zavod za baranjsku povjesnicu)