U dvorani Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održana je „Regionalna konferencija tržišta rada Slavonije, Baranje i Srijema“ s temom „Provedba programa javnih politika tržišta rada“. Sudionike skupa pozdravili su rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera prof. dr. sc. Vlado Guberac, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
– Danas želimo predstaviti novosti u Europskom socijalnom fondu plus u kojem smo osigurali dostatna sredstva za jačanje tržišta rada i za revitalizaciju institucija koje se bave zapošljavanjem. Također, osigurali smo sredstva i za sustav vaučera kojima želimo pokazati da Hrvatska prati trendove zelene i digitalne tranzicije kako bi svi uključeni u tržište rada iskoristili bespovratna sredstva i dodatno osnažili svoja znanja i vještine kroz različite edukacije i usavršavanja. Europski socijalni fond plus nastavak je Europskog socijalnog fonda u prethodnom razdoblju kojim je osigurano 2,2 milijarde eura, a najznačajnije aktivnosti koje ćemo financirati su nastavak projekta Zaželi, pri čemu će sljedeći javni poziv biti strukturiran na način da se ugovori o zapošljavanju izdaju na tri godine. Time ćemo osigurati sigurnost i za tih pružatelje usluga, ali i naše korisnike, sprječavajući ujedno njihovu institucionalizaciju. Tu su također sredstva za osobne asistente, pomoćnike u nastavi, ali i mjere aktivne politike zapošljavanja – kazao je ministar Piletić.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar naglasio je kako ovom konferencijom nastoje prikazati sve ono što je učinjeno u provedbi različitih aktivnosti s ciljem poboljšanja uvjeta na tržištu rada.
– Tu su u prvom redu mjere aktivne politike zapošljavanja, a isto tako i provedba Europskog socijalnog fonda za prethodno razdoblje. Hrvatski zavod za zapošljavanje provodio je i mjere očuvanja radnih mjesta uzrokovanih pandemijom koronavirusa, a želja nam je buduće korisnike svih naših programa. Pozvali smo i predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, a važno je istaknuti da smo na područje pet slavonskih županija do sada uložili oko 1,2 milijarde kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja. Primjerice, financirali smo obrazovanje nezaposlenih mjerom samozapošljavanja, angažiranja u javnim radovima i pripravništvima. Što se tiče 2023. godine, a s obzirom na stanje na tržištu rada i pad broja nezaposlenih, najviše ćemo se okrenuti mjerama obrazovanja i usavršavanja putem različitih izvora financiranja, od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, državnog proračuna i europskih fondova, a nastavit ćemo s mjerom vaučera koja se pokazala izvrsnom – istaknuo je Lončar.
Zamjenik župana Josip Miletić kazao je kako zahvaljujući pozitivnim trendovima kojima svjedočimo u prethodnom razdoblju, od pada broja nezaposlenih do povećanja gospodarske aktivnosti bilježimo sve povoljnije uvjete na tržištu rada.
– Osječko-baranjska županija brojnim programima potpora, njih više od 30, potiče razvoj poduzetništva, a iznimne napore ulažemo i u temelj svakog napretka, odnosno obrazovanje. Važno je istaknuti i dva velika projekta koja će biti izravna pomoć gospodarstvenicima, a to su Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće te Gospodarski centar putem kojih će gospodarstvenici lakše plasirati svoje proizvode na tržište – zaključio je Miletić.
Nakon pozdravnih govora, o radu i mogućnostima Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) govorio je ravnatelj Uprave za upravljanje operativnim programima EU Vicko Mardešić, dok je Mjere aktivne politike zapošljavanja predstavio Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Potom je održan panel pod nazivom „Perspektive novih politika tržišta rada“ na komu su sudjelovali rukovoditelj Odjela za Mjere aktivne politike zapošljavanja Vjekoslav Špoljarić, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje Luka Čirko, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković te odnosno tvrtke Grad-export d.o.o. kao predstavnika poslodavaca.
