Manifestacija Kakašuteš u Vardarcu protekla je u znaku povorke malih i velikih pijetlova, oživljavanja običaja kakašuteš, mirisa paprikaša od pijetla, zabave uz plesanje i neizostavne karnevalske krafne. Ogromna statua pijetla u centru Vardarca gotovo je nestala u šarenom vrtlogu mladih odjevenih u pijetlove i pokladnika s kapuljačom pijetla na glavi, okupljenih na jednu od najpoznatijih pokladnih manifestacija Mađara u Baranji, Kakašuteš.
Običaj Kakašuteš
U prošlosti se na pokladni utorak na trgu, ispred jedne od krčmi, u zemlju zakopala pijetlova glava ili čak živi pijetao. Zainteresirani gledatelji i mladi okupili bi se, a dobrovoljcu svezale oči. Nakon što bi tu osobu zavrtjeli, ona je štapom trebala lupiti glavu pijetla. Ako ne bi uspjela, birao bi se slijedeći dobrovoljac sve dok netko ne bi ispunio zadatak. Današnji njegovatelji tradicije, naravno, udaraju glavu plišanog pijetla. Djevojke su te koje ciljaju glavu pijetla i, nadalje, svezanih očiju. Koja pogodi, dobije poklon, a drži se da će se dotična vrlo skoro udati… Dio ovoga pokladnog običaja je i povorka. Mladi odjeveni u pijetlove po ulicama mjesta uz pratnju konjske zaprege i glazbe „skaču“ na prisutne dame od kojih zauzvrat dobiju jaja. Važan dio konjske zaprege čine i čamac i peć, koji simboliziraju spas od poplava. Običaj, koji je sada već poznat širom Karpatskog bazena, dijelom je Riznice Mađara izvan matične zemlje.
Protjerivanje zime na vardarački način
Posjetitelji su već po 21. puta mogli sudjelovati na manifestaciji koju su pokrenuli mladi iz Vardarca. Na prvi dan manifestacije otvorena su i vrata Etno kuće i školskog muzeja i mogli su se pogledati prikupljeni predmeti i uspomene iz prošlosti sela. U međuvremenu, okupilo se sve više djece prerušene u pijetlove, krenula je pokladna povorka na čelu s konjskom zapregom i svirkom glazbene skupine Arancsárdás iz Korođa, „pijetlovi“ su skakutali oko žena na ulici sakupljajući jaja. Istovremeno je iz Etno kuće krenula druga povorka malih pijetlova i sličnih dječjih poklada. Vesele grupe okupile su se u centru sela kako bi oživjeli tradiciju udaranja pijetla, u čemu su se djevojke ove godine pokazale vrlo spretnima, naime više njih uspjelo je svezanih očiju udariti glavu plišanog pijetla i, ako je vjerovati narodnim običajima, onda će biti sezona bogata svadbama.
Ispečeno je više od 2000 krafni
Poklade su nezamislive bez krafni, u ovoj disciplini su mjesne žene ove godine oborile rekord, delicija se pripremila u vajngli, nije točno izbrojano, ali je sigurno da se među okupljenima podijelilo više od 2000 komada krafni. Lovačko društvo Vepar pripremilo je paprikaš od pijetla kojega su mogli kušati svi oni željni konkretnijih zalogaja.
I u dijelu programa na otvorenom pokladnici su već zaplesali, ali je kasnije plesna zabava dobila još više prostora. U kulturnom programu nastupile su folklorne skupine iz čijega nastupa je s pozornice zračilo dobro raspoloženje. Osim domaćina, dječje plesne skupine Gerle, nastupila je i dječja plesna skupina Csillagocskák és a Csillagszemű iz Belog Manastira, folklorna skupina Kisasszonyok és Legények iz Batine i zbor Őszirózsa Népdalkör iz Vukovara. Među gledateljima prisutni su bili i Róbert Jankovics, saborski zastupnik Mađara i predsjednik DZMH, te Zoltán Császár, konzul Mađarske u Osijeku. Izvođači su dokazali da pozornica može biti svačija, naime nastupile su gotovo sve dobne skupine. A, svi oni koji su dobili volju za veseljem, mogli su ostati na večernjem balu, na kojemu je svirala glazbena skupina Aranycsárdás iz Korođa.
Obrana naslova u natjecanju u kuhanju paprikaša od pijetla
Ako je već riječ o pijetlu, tada je za sve ljubitelje gastronomije organizirano natjecanje u kuhanju paprikaša od pijetla, jednog od najomiljenijih jela Baranje. Prijavilo se 23 tima i posljednji pobjednik prije pandemije, Žolt Faraho iz Kopačeva, kako je vratio putujući pehar, tako ga je opet i odnio, naime tročlani žiri je njegovo kulinarsko djelo ocijenio najfinijim. Drugo mjesto osvojio je Matija Balog iz Bilja, a treće pak kuhari Lovačkog društva Vepar iz Vardarca.
I ovogodišnji Kakašuteš protekao je u dobrom raspoloženju zahvaljujući Kulturno-umjetničkom društvu Vardarac i njihovim aktivnostima na očuvanju običaja. Program je ostvaren uz potporu Savjeta za nacionalne manjine, Zakladi Bethlen Gábor, Zakladi Csoóri Sándor i DZMH.
Tekst i foto: Kepes Ujsag
Prijevod: Izabela Šegota
