U nazočnosti 45 od ukupno 47 vijećnika, u Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku održana je 19. sjednica Skupštine Osječko-baranjske županije. Na dnevnom redu je bilo 17 točaka dnevnog reda, koje su i usvojene. Vijećnici su između ostalog usvojili Izvješće župana o radu u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2022. godine, Prijedlog Programa poticanja poduzetništva Osječko-baranjske županije za 2023. godinu, čija je vrijednost više od milijun eura, zatim Izvješće o provedbi Plana razvoja Osječko-baranjske županije za 2022. godinu, Informaciju o potporama poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Osječko-baranjske županije u prošloj godini.
– U izvještajnom razdoblju, odnosno od 1. srpnja do 31. prosinca 2022. godine radili smo neke od najvećih projekta. Završen je Regionalni distribucijski centar Osječko-baranjske županije za voće i povrće, uskoro završavamo Gospodarski centar Osječko-baranjske županije, a počeli smo izgradnju I. Gimnazije u Osijeku. Svi projekti koje smo pripremali su završeni ili u realizaciji, a radili smo ih vlastitim sredstvima, sredstvima europskih fondova ili Vlade RH. Naravno, istovremeno smo provodili i druge važne projekte, poput subvencija stambenih kredita, potpora poduzetnicima, OPG-ovima i poljoprivrednicima, odobravali stipendije učenicima i studentima, bavili se pripremama i izgradnjom sustava za navodnjavanje od kojih su pet već u funkciji. Sve najavljene i planirane projekte realiziramo, ni jedan nije zaustavljen niti smo od njega odustali – rekao je župan Ivan Anušić o radu i aktivnostima u prethodnih šest mjeseci.
Župan je također podsjetio kako je za 2023. godinu usvojen do sada najveći proračun, gotovo dvije milijarde kuna, odnosno 258.393.330 eura.
– Razlika između sadašnjeg i proračuna iz 2017. godine iznosi 1,5 milijardu kuna, što govori da se događaju ozbiljni i konkretni pomaci, a navodim neke od podataka o tomu. Iz izvješća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vidimo da imamo najveći broj zaposlenih ikada, a broj nezaposlenih je rekordno mali. Županijski BDP, izvoz i proizvodnja, također je najveći do sada, investicije su kontinuirane, ulažemo i na razini zdravstva, znanosti i obrazovanja, kulture, investiramo u poduzetništvo i obrtništvo, u poljoprivredu – rekao je župan.
Posebno je naglasio kako je Plan razvoja OBŽ do 2027. godine od strane resornih ministarstava ocijenjen odličnim jer se u njemu promišlja nekoliko koraka unaprijed, pa se realizira i nastavlja po planu. Na pitanje kako se smanjenje sredstava iz fiskalnog poravnanja odražava na rad jedinica lokalne i regionalne samouprave, župan je naglasio kako nitko ne treba očekivati darivanja nego se potrebna sredstva može i treba osigurati i iz fondova EU, za što treba imati inicijativu, strateško promišljanje i usklađivanje dokumentacije te naravno spremne i kvalitetne projekte.
– Mi smo županija koja je povukla daleko najveću količinu novca i pojedinačnih projekata kad se uspoređujemo s ostalima. Nikad nismo očekivali da nam se išta da, već isključivo jednake uvjete u utrci za dodjelu sredstava i prilikom prijave na natječaje. Podsjetit ću na nepravdu koja je Osječko-baranjskoj županiji učinjena kada je stavljena u istu statističku regiju sa Zagrebom, čime su nam onemogućene milijarde kuna mogućnosti privlačenja sredstava, kako nama tako i ostalim slavonskim županijama, a što je ispravljeno prije nešto više od godinu dana. Nekoliko općina i gradova na području naše županije rade kontinuirano na privlačenju sredstava europskih fondova i temeljem toga razvijaju različite projekte. Zbog toga i njihovi planovi razvoja moraju biti usklađeni na način da uspiju povući određena sredstva, jer čak i ako su jedinice lokalne samouprave izgubile dio sredstava zbog fiskalnog poravnanja, ta sredstava trebaju nadoknaditi upravo putem europskih fondova. Sve što smo do sada napravili, napravili smo isključivo svojim radom i pripremom projekata zahvaljujući korištenju europskih novaca te našom strategijom i planiranjem. Upravo to je i jedan od benefita ulaska u Europsku uniju, jer dok smo prije 2 godine imali apsorpciju sredstava oko 24%, što je apsolutno najniže u cijeloj Europi, danas smo na oko 80% – rekao je župan Ivan Anušić.
Pitanja i prijedloge županu postavili su vijećnici Zlatko Ahić, Sanja Bježančević, Marija Miličić, Zlatko Adjulović, dr. sc. Ivan Požgain, dr. sc. Vesna Vučemilović, Samir Haj Barakat, Bojan Amanović, Boris Piližota, Krešimir Čabaj, Ivica Šimundić, Marko Bogatić i Goran Đanić, a na njih je odgovorio župan Ivan Anušić.
