Početkom listopada Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pustilo je u jednomjesečnu javnu raspravu prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.
Zakonske izmjene trebale bi doprinijeti diversifikaciji ulaganja po pojedinim klasama imovine, smanjenju izloženosti tržišnim rizicima i kreditnom riziku te omogućiti veću profitabilnost ulaganja.
Predloženim izmjenama fondovima se povećavaju limiti za ulaganja u rizičnije imovinske klase, a uvodi se i mogućnost ulaganja u nove vrste imovine, ovisno o kategoriji fonda. Uz odgovarajuća ograničenja, fondovi bi ubuduće mogli ulagati u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim platformama.
Dosad je ulaganje u nekretnine bilo moguće samo posredno, putem alternativnih investicijskih fondova, a po novome bi fondovi mogli direktno ulagati u nekretnine.
Kada je riječ o ograničenjima za mirovinske fondove kategorija A i B, uvodi se dio portfelja koji se sastoji od slabije likvidne imovine te koji se promatra kao ‘alternativna klase imovine’ s kumulativnim limitom od 20 posto za fond kategorije A i 15 posto za fond kategorije B.
Fondovima kategorija A i B povećava se mogućnost korištenja izvedenica, bilo za zaštitu portfelja, bilo za efikasno upravljanje portfeljem, dok se mirovinskim fondovima kategorije C povećava mogućnost korištenja izvedenica za zaštitu portfelja.
Ubuduće se predviđa i povećanje najveće dozvoljene izloženosti jednom izdavatelju s dosadašnjih tri na pet posto neto vrijednosti imovine fonda.
S ciljem unapređivanja informiranja članova o njihovim pravima i obvezama prilikom ostvarivanja prava na mirovinu, uvodi se obveza mirovinskim društvima da godinu dana prije umirovljenja članu mirovinskog fonda pošalju standardiziranu i objektivnu obavijest o opcijama koje ima prilikom isplate mirovine. Obavijest bi između ostalog sadržavala podatke o svim mirovinskim programima koje nude mirovinska osiguravajuća društva.
Zakonske izmjene trebale bi donijeti i troškovno rasterećenje za članove, ali to nije sasvim izvjesno jer se paralelno mjerama rasterećenja proširuju kategorije troškova koji se mogu plaćati iz imovine mirovinskog fonda.
Trenutno se na svaku uplatu u obvezni mirovinski fond naplaćuje ulazna naknada, a izmjenama se predlaže postupno smanjivanje naknade do potpunog ukidanja od početka 2027. godine.
Također, predlaže se redefiniranje naknade za upravljanje, tako da se s trenutne stope od 0,27 posto postupno smanji na 0,25 posto.
S druge se strane fondovima omogućuje proširenje troškova koji se mogu plaćati na teret obveznih mirovinskih fondova, i to do iznosa koji se do sada mogao naplatiti članu kao ulazna naknada.
Zakonodavac očekuje da fondovi neće do krajnosti iskoristiti tu mogućnost, čime bi se ostvarile koristi za članove. S ciljem ograničenja troškova predlaže se da najviše 50 posto neophodnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova, kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika, može biti pokriveno iz imovine mirovinskog fonda, a preostalih 50 posto pokriva samo mirovinsko društvo.
Ako mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika koji su povezane osobe mirovinskog društva, ti se troškovi plaćaju isključivo iz imovine mirovinskog društva.
Izvor: t-portal / pixabay
