Kada pričamo o tradiciji i slavlju Božića mnogi se pitaju što je Badnjak i zašto baš na taj dan kitimo božićno drvce? Badnji dan, Badnja večer ili kako ga volimo nazivati Badnjak je naziv za dan koji dolazi ususret Božiću prema kršćanskom kalendaru. Prema tradiciji na Badnji dan mnogi vjernici poste, vjernici nisu obavezni postiti prema navodima Katoličke crkve.
Badnje jutro mnogi od nas pamte kao užurbano jutro gdje se odvijaju posljednje pripreme za Božić, dok je večer rezervirana za svečano ukrašavanje doma i bora kako bi se dočekao Božić. Navedeno ime je također ime i za drvo koji mnogi pale u svom ognjištu na Badnji dan. Gregorijanski kalendar nas uči kako se on slavi 24. prosinca, dan prije Isusovog rođenja.
Koje su tradicije Badnjaka? Po povijesti slavlja Badnjaka ukućani su se rano ustajali kako bi pripremili dom ususret Božiću. Žene su pripravljale božićne objede, pospremale dom i pripremale posno jelo za večeru. Pred Božić je bila tradicija večerati ribu, najčešće bakalar, pekao se domaći kruh koji je znao stajati na stolu i do blagdana Sveta tri kralja. Veličina ispečenog kruha je simbolizirala obilje nadolazeće godine.
Muškarci su za to vrijeme hranili stoku koja je trebala biti namirena zbog božićne svetkovine. Pripremali su drva za ogrjev i išli u nabavku hrane koje bi domaćice potom pripremale. Nakon posne večere obitelj bi odlazila na tradicionalnu misu, polnoćku na kojoj se dočekao Božić. Ime Badnjaka povezujemo s riječi “bdjeti” što znači čekati Isusovo rođenje.
Nakon polnoćke, dočeka Božića u crkvi, obitelj bi se vratila u svoje domove gdje bi uživali u božićnim delicijama ukoliko su postili. U Hrvatskoj su se po običaju nekada prostorije ispunile upaljenim svijećama kako bi simbolizirale novi život i nadu s dolaskom Božića. Mnogi od nas se još drže određenih tradicionalnih vrijednosti, osobito kada je riječ o pripremi za Božić.
Badnjak, rituali i simbolika
Badnji dan možemo opisati kao dan koji u sebi sadrži puno rituala i simbolike. Po tradiciji ukućanin pozdravlja svoje ukućane pozdravom koji nagovještava dolazak Božića. Ovisno o dijelovima Hrvatske, navedeni pozdrav se može razlikovati. Tijekom dana po starim narodnim običajima, domaćica će u jednu posudu stavljati razne vrste žitarica, suhog voća i navedenu posudu postavlja na stol gdje će biti poslužena večera.
Žitom iz posude posipat će se Badnjak, drvo koje odlazi u ognjište. Za prvog gosta koji ulazi u kuću na Badnju veće vjeruje se kako donosi sreću, rodnost i bogatstvo. Stari običaji govore kako se nekad na Badnjak u kuću pred ognjište donosilo tri velika panja koja su simbolizirala Sveto Trojstvo. Ukućanin bi ih postavio ispred ognjišta i zapalio.
Iz vatre su se palile svijeće koje su ukrašavale prostorije, ukućani su često u panjeve dodali i dio svoje gozbe i pića nadajući se da će vatra svojom zahvalnošću donijeti mir i dobro ukućanima. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili samo velika zelena grana. Kada bi otac u kuću unosio panj ili granu u kuću čestitao bi ukućanima koji bi isto uzvratili.
Prema Badnjaku su se ukućani odnosili kao prema živome biću, često se panj posipavao pšenicom, zalijevalo vinom, davalo bi mu se ostatke hrane. Jednom zapaljen panj bi trebao po vjerovanjima sporo tinjati do Sveta tri kralja i donijeti kući obilje sreće i radosti. Vjerovalo se kako se vatra na panju ne smije ugasiti jer ono simbolizira nesreću.
Badnjak i Božićno drvce
Danas rijetko tko slavi Badnjak na stari, tradicionalan način. Mnogi navedeni dan danas povezuju s Božićnim drvcem i njegovim ukrašavanjem. Tradicionalno, drvca se danas ukrašavaju na Badnju večer, 24. prosinca, a iznosi se van na blagdan Sveta tri kralja, 6. siječnja kada se obilježava i kraj božićnih blagdana. Božićno drvce ima dugu povijest u raznim kulturama svijeta, upravo je ono simbol Božića i blagdana.
U sjevernoj Europi i Njemačkoj tradicija ukrašavanja stabala dolazi iz poganskih vremena kada su stabla bila simboli za plodnost prirode. Običaj se povezuje sa zimskim solsticijem koji započinje oko 21. prosinca i smatra se danom kada se sunce ponovno rodilo. Ukrašavanje stabala, danas najčešće bora postaje i kršćanski običaj nakon što se 25. prosinca određuje kao dan Kristova rođenja.
Danas mnogi od nas u svoje domove unose zimzeleno stablo koje ukrašavamo kuglicama, slasticama, lampicama, raznobojnim svjetiljkama. Tradicionalno je na vrh drvca postaviti anđela ili zvijezdu repaticu koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu koja se spominje u priči o Kristovom rođenju. Badnjak je danas najčešće povezan s Božićnim drvcem, i sa svim veseljem koje Božić donosi.
