Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije ponovno pokrenula pitanje hrvatskog teritorija preko Dunava, Kenđije i ostalih dijelova. Radi se o desetak tisuća hektara, na kojoj živi nekoliko obitelji s hrvatskim dokumentima. Do problema je došlo zbog višegodišnjeg spora oko riječne granice. Već godinama nema odgovora na pitanje kada će se Hrvatska i Srbija o njoj dogovoriti. Hrvatska je do sada inzistirala na katastarskoj granici, dok se Srbija zalagala za razgraničenje sredinom toka Dunava. Njihovi automobili i radni strojevi nose belomanastirske registracijske pločice, katastarske čestice u njihovom vlasništvu vode se kao da su u Hrvatskoj, ali žive u “tuđoj” državi, s one strane Dunava. Zajednica povratnika prvi je put pokrenula pitanje teritorija i života hrvatskih državljana na lijevoj obali Dunava u Kenđiji još 2009. godine. Obratili smo se tadašnjoj predsjednici vlade Jadranki Kosor, koja je naš upit proslijedila nadležnim ministarstvima.
Zbog problema na granici dopise smo slali i Ravnateljstvu policije te Upravi za granicu, koji su nam odgovorili kako nije bilo nikakvih pritužbi ljudi iz Kenđije na postupanje policije na graničnom prijelazu Batina, rekao je predsjednik ZP-a OBŽ Branko Pek.
Zbog problema na granici, nastavlja Pek, većina stanovnika Kenđije, posebice mladi, preuzeli su srpsko državljanstvo, prije svega zbog posla i mogućnosti prodaje svojih poljoprivrednih proizvoda u Somboru ili Apatinu.
Tamo se i nadalje događa uzurpacija hrvatskog državnog zemljišta, divlja gradnja kuća, vikendica i nezakonita sječa šuma, tvrdi Pek, koji su odlučili uputiti dopis ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću, te ministru vanjskih i europskih poslova Davoru Ivi Stieru, kako bi ih upoznali s problemom i zatražili hitno definiranje međudržavne granice.
Stava su kako je sada pravo vrijeme za otvaranje toga pitanja, budući da je Republika Srbija u pregovorima za ulazak u EU. Ponudili su i neka rješenja. Jedno je spajanje dvaju obala hrvatskog teritorija kompom, koja je tamo prometovala prije otvaranja Batinskog mosta.
– To nije samo interes Baranjaca i hrvatskih državljana koji žive u Kenđiji, nego to mora biti i državni interes. Ako je RH odlučila spojiti dvije morske obale pomoću Pelješkog mosta koji će stajati milijarde kuna, držimo da mora biti isti interes spajanja dvaju obala uz nemjerljivo manji trošak – kažu, naglašavajući kako je sve skupa stvar političke volje. Drugo rješenje je, tvrde, zamjena manjih dijelova teritorija na lijevoj obali Dunava, nakon čega bi Batinski most u cijelosti bio na hrvatskom teritoriju, dok bi granica s Republikom Srbijom bila pomaknuta malo prema istoku. No, zaključili su, to je stvar ekspertnih timova za granice i dogovora dvaju država.
